Sve što je putem doznao, natjeralo ga je da se zapita - trebamo li biti zabrinuti zbog reproduktivnog zdravlja muškaraca? Uvjeren kako bi zbog svega mogao još puno toga otkriti, dr. med. Michael Eisenberg odlučio je istražiti je li se, paralelno s time, promijenila i fizička anatomija kod muškaraca.

Svoju studiju Eisenberg je objavio na samo Valentinovo, 14. veljače u The World Journal of Men's Health. Riječ je o studiji koju je napravio sa svojim kolegama i u kojoj je kompilirao podatke iz 75 različitih studija provedenih od 1942. do 2021., a koje su donijele podatke o duljini penisa 55.761 muškaraca. Iz svih tih podataka otkrio je da se prosječna dužina penisa u erekciji povećala tijekom 29 godina za nevjerojatnih 24 posto.

Prema Eisenbergovom mišljenju, povećanje penisa može biti još jedan pokazatelj da primjerice zagađenost okoliša, ali i sve veći sjedilački način života uzrokuje promjene povezane s reprodukcijom. Studije su pokazale da broj spermija i razina testosterona već duže vrijeme opadaju, a sve je više i urođenih mana kod muškaraca, poput hipospadije (gdje otvor za uretru nije na vrhu penisa) i kriptorhizam (kada se testisi ne spuštaju pravilno).

A još jedno mjerenje, a koje nitko nije sustavno do sada promatrao, a koje se našlo u istraživanjima o muškom zdravlju, duljina je penisa. Iako bi, s obzirom na trendove koji su viđeni u drugim mjerama reproduktivnog zdravlja muškaraca, prema svemu se dalo zaključiti kako će zbog iste izloženosti okolišu doći do smanjenje duljine penisa, to nije tako. Ono što su znanstvenici otkrili prilično se razlikovalo od trendova u drugim područjima muške plodnosti i zdravlja i govori da je duljina penisa u erekciji, u posljednjih 29 godina, narasla za nekih 3 centimetra.

To povećanje dogodilo se u relativno kratkom vremenskom razdoblju, a budući da je naš reproduktivni sustav jedan od najvažnijih dijelova, svaka promjena u razvoju je zabrinjavajuća. Do ovih promjena mogu dovesti brojni čimbenici, od izloženosti kemikalijama, kao što su pesticidi ili upotreba higijenskih proizvoda, koji svaki djeluju na naše hormonalne sustave. Te kemikalije koje ometaju endokrini sustav, a ima ih mnogo, postoje u našem okolišu i našoj prehrani.

To što smo im izloženi smatra se još jednim uzrokom sve ranijeg ulaska dječaka i djevojčica u pubertet, što isto tako može itekako utjecati na razvoj genitalija. Ono što je sada važno je pokušati razumjeti i doznati zašto se to događa, ali i napraviti istraživanje postoje li slične promjene i na ženskim reproduktivnim organima.