Jasno nam je svima da bismo bez hladnjaka teže uživali u svježini lako kvarljive hrane poput mesa ili ribe, ali zabrinjavajući je podatak o tome koliko se hrane svejedno baca.

Prema jednoj britanskoj studiji, prosječna obitelj godišnje baci hrane u vrijednosti oko šest tisuća kuna. Velik dio ove hrane mogao se pojesti da je bila ispravno spremljena u hladnjak.

Pa koje su najčešće pogreške pri spremanju hrane u hladnjak i kako ih ispraviti?

Ne iskorištavamo maksimalno hlađeni prostor

Često nam se događa da po povratku iz kupovine namirnica brzo ponestane mjesta u hladnjaku. Prije nego što ga ponovno počnemo puniti, bilo bi vrijeme da ga napokon i ispraznimo.

Kad krenete u nabavku, navratite prije toga do hladnjaka i pogledajte što već imate u njemu. Naći će se sigurno napola potrošenih staklenki pesta i drugih umaka za tijesta, kao i mlitavih nakupina na kojima se možda već razvija novi oblik života. Svemu ovome odavno nije mjesto u hladnjaku, kao ni novim zalihama onoga čega već imate dovoljno, pa prije kupovine provjerite i to.

Različite vrste hrane stavljamo na pogrešna mjesta

Izbjegavajte uguravanje hrane gdje god stane i pri spremanju u hladnjak vodite se načinom koji će osigurati da hrana duže traje, što bi ugrubo bilo:

• najgornja polica - hrana kojoj nije potrebno kuhanje, kao prethodno kuhano meso ili ostaci
• srednja polica - mlijeko i svi mliječni proizvodi
• donja polica - umotano sirovo meso ili riba, a osim hladnoće, na ovoj je polici najmanji rizik za uzajamnu kontaminaciju namirnica
• ladica - povrće, salata, voće i začinsko bilje
• unutrašnjost vrata - ovo je najtopliji dio hladnjaka pa u njega spremite sve što ima prirodne konzervanse, poput začina, voćnih sokova i džemova.

Hladnjak ne čistimo dovoljno često

Police, ladice i stranice hladnjaka važno je održavati čistima. Idealno bi bilo očistiti ga svaki tjedan i jednom mjesečno temeljito ga oprati. Sve što se u njemu izlije, pa makar i samo kapljica, obavezno očistite čim primijetite. Na ovaj način hladnjak štitimo od bakterija i uklanjamo sve mirise.

Nepravilno zatvaramo i pohranjujemo hranu

Hranu koja nam ostane i otvorena pakiranja trebaju biti potpuno zatvoreni kako bi se spriječio ulazak potencijalno kontaminirajućih bakterija i mirisa. Preporučuje se korištenje hermetičkih posuda ili umatanje u prozirnu foliju.

Ne održavamo pravilnu temperaturu u hladnjaku

Oznake u hladnjacima često su zbunjujuće, s brojčanim vrijednostima od 1 do 5 ili od 1 do 7, bez jasnih objašnjenja što to zapravo znači. Najtopliju ili najmanje hladnu temperaturu hladnjaka postići ćemo na broju jedan, a najveći broj termostata trebao bi pružiti najhladniju temperaturu. Važno je da brojčanik pokazuje optimalnu temperaturu za svježinu hrane.

Idealna temperatura hladnjaka je u rasponu od 3 do 5 stupnjeva Celzija. Na višim temperaturama bakterije imaju bolje uvjete za razmnožavanje, što uzrokuje brže propadanje i kvarenje hrane te stvaranje više otpada. Na nižim temperaturama namirnice se mogu smrznuti, što ih također može učiniti neupotrebljivima.

Može doći do kontaminacije druge hrane

Izuzetno je važno sirovo meso, perad i ribu držati podalje od druge hrane kako bi se izbjegla kontaminacija i osigurala najbolja moguća higijena. Pripazite da vam ambalaža bude dobro zatvorena i da termički neobrađeno meso ili plodove mora uvijek držite na najnižoj polici hladnjaka, jer ako vam bilo što procuri, neće kapati po hrani na polici ispod.

Prije i nakon upotrebe hladnjaka ne peremo ruke

Iako se možda čini da ovo ne treba napominjati, mnogi usred pripreme hrane navrate do hladnjaka. Ako ste pripremali obrok od sirovog mesa ili ribe, izuzetno je važno prije dodirivanja vrata hladnjaka i njegovog sadržaja oprati ruke kako bi se izbjegla kontaminacija.

Držanje voća i povrća u istoj ladici

Često smo u nedoumici što je bolje pospremiti u hladnjak, a što ostaviti u zdjeli s voćem. Luk, avokado, paprika i dinja česti su krivci za nedostatak mjesta u hladnjacima. Hrani poput avokada, paprike i dinje mjesto je u zdjelici, a luku na suhom i prozračnom mjestu poput ormarića. Treba izbjegavati držanje voća i povrća skupa, jer plin etilen koji otpušta voće ubrzava dozrijevanje i truljenje.