Ljudski se vijek produljio te znanstvenici smatraju da će se broj stogodišnjaka nastaviti povećavati u narednim desetljećima.

I dok neki uz pomoć sve dostupnijih estetskih korekcija pokušavaju 'zaustaviti' starenje više ili manje uspješno, činjenica je da se radi o neizbježnom procesu u kojem se naša tijela, ali i um nepovratno mijenjaju.

Bez obzira na sve, činjenica je da svijet opsjednut mladošću često nije blagonaklon prema starijima, premda se sve više govori o štetnim posljedicama ageisma, odnosno starosne diskriminacije.

Ipak, zdrav odnos prema starenju može biti vrlo pozitivan, smatraju brojni stručnjaci - pa se i vi zapitajte na koji način možete promijeniti svoj stav o tom procesu.

Neki tako uživaju u tom razdoblju jer kažu da konačno imaju više mira i vremena za sve ono čime se nisu uspjeli baviti dok su bili mlađi.

Iako su iskustva sa starenjem različita, stručnjaci kažu da je pozitivan stav povezan s duljim životom.

To dokazuje i desetljećima duga studija na 660 ljudi objavljena 2002., a koja je pokazala da su oni s pozitivnim stavom o starenju živjeli sedam i pol godina dulje od onih koji su o tome imali negativan stav. Kasnija su istraživanja otkrila da je pozitivno razmišljanje o starenju povezano s nižim krvnim tlakom, općenito duljim i zdravijim životom te smanjenim rizikom od razvoja demencije.

Istraživanje također pokazuje da će ljudi s pozitivnijom percepcijom starenja vjerojatnije poduzeti preventivne zdravstvene mjere - poput vježbanja - što im zauzvrat može pomoći da žive dulje.

Proces starenja ne možete zaustaviti, ali ga se ne morate bojati.

Evo nekoliko načina na koje promijeniti svoje mišljenje:

Zapitajte se odakle dolaze vaši stavovi o starenju

Od susjeda ili rođaka koji samo kukaju pa do negativnih stereotipa u medijima, filmovima ili serijama - nije teško naići na loše stavove o starenju.

Sve to može utjecati i na naše viđenje toga, ali i zdravlje, rekla je Becca Levy, profesorica epidemiologije na Yaleu i autorica knjige 'Razbijanje starosnog koda: Kako vaša uvjerenja o dobi određuju koliko dugo i dobro živite'. Studija iz 2009., naprimjer, otkrila je da ljudi u 30-ima koji imaju negativne stereotipe o starenju imaju značajno veću vjerojatnost da će doživjeti srčani ili moždani udar kasnije u životu nego oni s pozitivnim stereotipima.

Kako biste promijenili svoja negativna uvjerenja o godinama, prvo ih morate postati svjesniji, rekla je dr. Levy. Tjedan dana vodite 'dnevnik starijih', u kojem ćete zapisivati na koji su način predstavljene starije osobe - bilo u filmu, na društvenim mrežama ili u razgovoru. Zatim se zapitajte je li ta osoba mogla biti drugačije predstavljena. Jednostavno prepoznavanje izvora vaših koncepcija o starenju može vam pomoći da se malo udaljite od negativnih ideja.

'Ljudi mogu ojačati svoja uvjerenja o pozitivnosti bilo koje dobi', objašnjava ona. U jednoj studiji iz 2014. godine 100 odraslih osoba - prosječne dobi od 81 godine - koje su bile izložene pozitivnim slikama starenja pokazalo je i poboljšanu percepciju toga, kao i poboljšanu fizičku funkciju.

Pronađite dobre uzore

Ako starenje povezujete samo s gubitkom ili ograničenjima, 'ne dobivate potpunu sliku o tome što znači starjeti', rekla je Regina Koepp, psihologinja specijalizirana za starenje. Umjesto toga, rekla je, preusmjerite pozornost - potražite uzore oko sebe, vidite tko to dobro radi.

To naravno 'ne mora biti osoba koja s 90 godina skače sa skakaonice', rekla je dr. Koepp. Može biti netko tko svaki tjedan ide na tečaj joge ili volontira za neki cilj.

Dr. Levy preporučuje da se sjetite starijih osoba koje su napravile nešto što smatrate doista impresivnim, poput npr. redovitog prakticiranja nekog oblika tjelovježbe ili određene osobine kojoj se divite (npr. predanost pomaganju drugima, pohađanje umjetničkih tečajeva u poznoj dobi i sl.).

'Prisilna pozitivnost' nije optimizam

Istraživanja sugeriraju da će optimistične žene vjerojatnije doživjeti 90. godinu nego one manje optimistične, bez obzira na rasu ili etničku pripadnost. Ali pozitivnije razmišljanje o starenju ne znači prikrivanje stvarnih briga sretnim mislima - ili korištenje fraza poput 'Ma ne, niste ostarjeli' kao komplimenta i u slučaju da to nije baš posve točno.

'Floskule ne funkcioniraju - čuli smo ih toliko puta, otrcane su i besmislene', rekla je Melinda Ginne, 74-godišnja psihologinja koja se specijalizirala za problematiku starenja. Umjesto toga, pokušajte realno i s optimizmom gledati na stvarnost. Ako se osjećate razočarano time što vam backhand nije tako jak u 70-ima kao nekada, dr. Ginne kaže da učinite sljedeće.

Podsjetite se: 'Ne, ne mogu igrati tenis kao kad sam imala 40 i možda mogu izdržati samo 10 minuta. Ali još uvijek mogu igrati.'

Izazovite vlastite strahove o starenju

Kako biste se osjećali pozitivnije u vezi sa starenjem, rekla je dr. Koepp, ispitajte što vas brine u tom procesu, a zatim razmislite koliko su te brige zapravo zabrinjavajuće.

Na primjer, dr. Koepp koja ima 47 godina, kaže da nekad ima problema s lijevim kukom.

'Nekad znam reći da sam stara jer se osjećam slabo. Ali onda pomislim: 'Pa moj desni kuk nije ukočen i ne 'škripi', a istih je godina.'

Poanta je da iako starenje može pridonijeti bolovima u kukovima, rekla je, to nije jedini čimbenik. 'Ali mi povezujemo starost s invaliditetom i mislim da to jako plaši ljude', rekla je.

Usredotočite se i na ono što dobivate

Istraživanja su pokazala, naprimjer, da se određeni aspekti mentalnih i emocionalnih sposobnosti, poput npr. uspješnijeg rješavanja sukoba, često poboljšavaju u kasnijem životu.

S vremenom ćemo vjerojatno razviti više otpornosti, rekla je dr. Koepp. Uspješno starenje ne znači da se u nekom trenutku nećete razboljeti ili biti u situaciji da trebate njegu, rekla je.

Dakako, nije lako promijeniti bilo koji način razmišljanja. Ali ako možete, dodala je, to bi vam moglo omogućiti da same sebe s vremenom počnete gledati kao osobu s proživljenim iskustvom i mudrošću.