Kozmetička industrija koristi razne kemijske, pa tako i prirodne sastojke kako bi nas učinila što ljepšima i, po mogućnosti, mlađima. Kemičari diljem svijeta u potrazi su za organskim sastojcima iz biljnog i životinjskog svijeta kako bi predstavili proizvode za njegu kože bez sintetičkih spojeva, često nezdrave i opasne. No Korejci su otišli korak dalje. Korejsko tržište nudi kozmetičke preparate na bazi sastojaka uzetih direktno od životinja, a ovaj se trend proširio i na svjetsko tržište.

Potražnja za takvim preparatima iz godine u godinu sve je veća, a vjerojatno ne biste vjerovali kada bismo vam rekli što se sve nalazi u njima. Od otrova pčele, koji oponaša ponašanje botoksa, do puževe sluzi, kolagena meduze ili pak svinje, samo su dio sastojaka koje farmaceutska industrija koristi za pripravljanje krema što zatežu kožu i čine ju elastičnijom.

Morski konjici su, barem ako pitate kemičare brenda Beauty Kitchen, najnovije otkriće u beauty industriji. Mikroorganizmi kojima se hrane morski konjici bogati su antioksidantima, omega-3 kiselinama i lipidima koji dokazano povećavaju proizvodnju kolagena u tijelu za 19,3 posto u svega 24 sata.

Sastojci poput karmina, pčelinjeg voska te lanolina koriste se već stotinama godina u kozmetičkoj industriji, no trenutna ludost pripisuje se korejskoj industriji ljepote, za koju se prema podacima Euromonitora procjenjuje da će do 2020. godine vrijediti vrtoglavih 13,1 milijardu dolara.

Da su Korejke zahtjevne mušterije, dokazuje i kontinuirano širenje ponude na tržištu, a korejski proizvođači kozmetike ulažu velike napore kako bi svojim klijentima isporučili preparate od pomno odabranih organskih sastojaka. Korejska kozmetika poznata je u svijetu kao jedna od najkvalitetnijih, a preparati na bazi životinjskih sastojaka nisu, kao što je to slučaj s većinom njih, 'smiksani' u laboratoriju. Riječ je ipak o puno okrutnijoj praksi.

Dok se planktoni kojim se hrane morski konjici uzgajaju u laboratoriju, kako se ne bi ugrozio ekosustav oceana, ostali se životinjski sastojci uzimaju direktno iz prirode. Brend Vetia Mare nudi cijeli niz preparata na bazi organskih sastojaka iz oceana, a njihova krema za obnovu i pomlađivanje kože, koja košta 3170 kuna, zasniva se na kolagenu meduze koji se uzima iz njihova tkiva na način da ih se hladnokrvno ubija. Zgroženi? Tek smo počeli.

Puževa sluz koja se nalazi u serumu za lice brenda Dr. Organic potječe od puževa koji se slobodno kreću u certificiranom organskom okruženju. Puževi gmižu po staklenim panelima kako bi se lakše prikupila njihova sluz.

Perricone MD, koji je osnovao istoimeni američki dermatolog i nutricionist, jedan je od prvih brendova koji koriste sastojak divljeg lososa. Njegova krema, koja se prodaje po cijeni od 1180 kuna, na bazi ljuske kokošjeg jajeta, postala je kultna u kozmetičkoj industriji zahvaljujući svojim hidratizirajućim svojstvima.

Pčelin otrov prikuplja se od pčela koje slete na električnu mrežu smještenu pored košnice, a koja im zadaje električni šok. Pčela na taj način izvlači žalac kroz koji kaplje otrov na tanjur na kojem se postepeno suši i potom prikuplja. Poznato je to da su antički Grci koristili med za liječenje ćelavosti, no moderni kozmetički brendovi kao što su Rodial, Manuka Honey i Nip + Fab koriste pčelin otrov kao vitalni sastojak.

Beauty terapeutkinja Deborah Mitchell lansirala je 1991. godine brend Heaven, kojem je vjerna i holivudska glumica Gwyneth Paltrow. Njezina patentirana formula poznata kao Pčelinji toksin (Abeetoxin) sadrži prirodni toksin izvađen iz pčelinjeg žalca koji našu kožu zavarava tako da pomislimo da nas je ubola pčela. Koža na taj način proizvodi kolagen koji joj daje zaglađen, elastičan i mladolik izgled.

Iako pčele na taj način ne umiru, prisilno uzimanje otrova remeti rad cijele košnice i stvara im paniku, zbog čega je izlaze obraniti. Postaju pritom ranjive, s obzirom na to da im je potrebno otprilike tjedan dana da obnove zalihe otrova. No nisu ovo jedini kontroverzni primjeri iz kozmetičke industrije. Kolagen se izvlači iz tijela svinja i mjesecima čuva u posebnim posudama kako bi se što kvalitetnije oslobodili njegovi sastojci prije nego što se ispere i preradi.

'Većina ljudi se slaže da je okrutno testiranje kozmetike na životinjama, a zbog zabrinutosti javnosti postepeno se reducira broj životinja koje se koriste za testiranja. No jednako je okrutna činjenica da se svinje kolju kako bi se iz njih što učinkovitije iscijedio kolagen', izjavila je Elisa Allen, direktorica britanske organizacije Peta.

Mnogi se proizvođači brane time da su životinjski derivati efektivniji jer se lakše prilagođavaju ljudskoj koži, no činjenica je da je riječ o okrutnom načinu iskorištavanja i ubijanja životinja za potrebe ljepote. Je li naša ljepota dostojna života drugog bića?

Razlog zbog kojeg su korejski proizvođači kozmetike toliko opsjednuti svinjskim kolagenom jest taj što su svinje fiziološki najsličnije ljudima, stoga je poznato to da se svinjski zalisci koriste i za transplantaciju u medicini, a pokazalo se i da je svinjska mast učinkovita u borbi protiv čireva. Upravo zbog velike fiziološke sličnosti kemičari iz kozmetičke industrije tvrde da se kolagen svinja najbolje apsorbira u ljudsku kožu.

Unatoč tome, stručnjaci tvrde da je za ljudsko tijelo potpuno svejedno je li kolagen uzet direktno iz životinje ili je u laboratoriju stvorena njegova sintetička verzija. Dermatolog i osnivač kozmetičkog brenda Zelens, dr. Marko Lens, ističe zabrinutost vezanu uz upitno okruženje iz kojeg potječu neki od životinjskih sastojaka.

'Ponekad se pitam što ja kao ozbiljan znanstvenik radim u ovoj industriji u kojoj prolazi sve ono što je interesantno, atraktivno ili čudno, u nekim slučajevima i bez kliničkog testiranja te provjerenog porijekla', izjavio je dr. Lens.

Bilo kako bilo, čini se da se svijet dijeli na dva dijela – na one kojima mladolik izgled kože nije najvažniji na svijetu, već smatraju da je od toga važnije očuvanje planeta, te one koji su spremni na ekstremne pothvate kako bi zaustavili starenje, pa makar za njihovu ljepotu platile životinje.