Karantena i svojevrsna paraliza društva uzrokovana pandemijom koronavirusa mnogima je uskratila odlaske u teretane i druge oblike tjelovježbe, a čak i mnogi koji vježbanju nisu pridavali prije pažnju zbog viška vremena okrenuli su se ovoj zdravoj navici. Mnogi su savjete za vježbanje u vlastitom domu potražili na YouTubu ili Instagramu, a sve što ondje pronađete nije nužno ispravno i primjer koji trebate slijediti
Iako je vježbanje korisno, treba biti vrlo oprezan s načinom izvođenja vježbi, jer pogreške koje radite kod kuće bez stručnog nadzora mogu eksponencijalno narasti i pogoršati vam formu.
Dobra vijest je da ove probleme nije teško ispraviti, a za početak je važno prepoznati što radite krivo kako biste tome mogli posvetiti više pažnje. Iskusni treneri za Huffington Post su sastavili popis najuobičajenijih pogrešaka koje radimo vježbajući u vlastitom domu.
Povjerenje u svaku vježbu na društvenim mrežama
Čak ni profesionalni treneri nisu svi rođeni jednako građeni, a jedna od najčešćih pogrešaka je, osobito ako niste naviknuti na vježbanje i ne pazite na oblik svog tijela, pratiti influencere koji uglavnom nemaju odgovarajuću obuku, ali iza njih stoji snažan marketing.
Iscrpljivanje sebe zbog boljih i bržih rezultata
Jako puno ljudi vjeruje da neće napredovati ili da ne mogu nadoknaditi zaostatke ako se ne umore, ako dan nakon vježbe nisu ukočeni ili ako ne treniraju visokim intenzitetom i sto posto motivirani svaki dan.
Prema Beatriz Crespo, specijalistici s doktoratom na temu medicinskih i sportskih performansi, inzistiranje na napornom treniranju i poslovici 'bez boli nema napretka' najveći su mit i laž sportske industrije.
Vjerovanje da znojenje znači mršavljenje
Ovo je vjerovanje u svijetu vježbanje možda i najdalje od istine. Znojite se kad postanete dehidrirani i zato ne treba vježbati s previše odjeće na sebi ili u vrlo toplom okruženju. S dovođenjem u stanje dehidriranosti stvar je ista kao i s preopterećenjem - kontraproduktivno je i opasno za zdravlje.
Nepravilno hidriranje
Uz sebe tijekom cijele vježbe morate imati vodu. Voda je više nego dovoljna da vas hidratizira i nisu vam potrebni nikakvi sportski napitci puni šećera. Ukoliko tjelovježba nije aerobna i ne traje dugo, više od 75 minuta, nema smisla piti takve napitke. Mnoga od tih pića su i hipertonična, što znači da se apsorbiraju sporije od vode, a imaju visoki udio šećera, zbog čega mogu uzrokovati nelagodu u probavnom sustavu.
Neprestano ponavljanje iste vježbe
Tijelo neće izgledati bolje ako beskrajno ponavljamo iste vježbe, a to čak može biti kontraproduktivno. Zbog sjedilačkog načina života potrebne su nam različite stimulacije zasnovane na četiri temeljna stupa: treningu snage, otporu, fleksibilnosti i brzini.
Osim toga, rad samo na vrlo specifičnim mišićima može dovesti do neravnoteže u odnosu na ostatak tijela, što je dosta problematično stanje.
Vjerovanje da vježbate bolje ako se tresete
U samom početku vježbanja ne forsirajte se jer tako možete izazvati ozljedu. Nema ničeg zdravog u tome da vam se mišići tresu dok izvodite plank, niti je opravdano poticanje i ohrabrivanje da izdržite. Vježbati jako brzo ili tako da se stvarno umorite i da vam se noge tresu poput želatine nije zdravo.
Vježbanje iznad ili ispod svojih mogućnosti
Morate izmjeriti svoju snagu kako biste mogli odrediti gornju i donju granicu. Želite li učinkovito vježbati, najbolje bi bilo nabaviti uređaj za praćenje otkucaja srca, odrediti ciljani broj otkucaja za svoju dob i zdravstveno stanje te se nastojati držati vježbe u tom rasponu.
Forsiranje iznad svojih granica da biste pratili ponavljanja svog trenera
Nema razloga raditi isti broj ponavljanja kao i internetski trener kojeg pratite. Slušajte svoje tijelo. Profesionalni treneri moraju vam dati neke smjernice kako možete naučiti kontrolirati sami sebe. Morate znati odrediti koliko ste umorni za određenu vježbu ili niz vježbi koje pratite. Preporučljivo je prestati s vježbom kad se osjećate iscrpljeno, ali još uvijek imate snage nastaviti. Na ljestvici od 0 do 10, gdje 0 znači da nema umora, a 10 da ste stvarno umorni, to bi bilo oko 6 ili 7. Zaustavite se kad steknete taj osjećaj umora, bez obzira bilo to 6, 8 ili najviše 20 ponavljanja.
Ne obraćanje pažnje na način izvođenja vježbi
Nitko vas ne može ispravljati u načinu izvođenja vježbi kao profesionalni treneri, a s obzirom na to da vježbate sami kod kuće, morate preuzeti i tu ulogu. Gledanje samo na vježbe koje pratite na zaslonu računala ili televizoru može vam čak uzrokovati ozljedu, pa se trudite što više ih izvoditi pred ogledalom, bez obzira što ćete zbog toga možda propustiti jedno ili dva ponavljanja.
Vježbanje bez odmora i osluškivanja vlastitog tijela
Odmor je sastavni dio treninga i potreban je tijelu kako bi moglo obnavljati tkiva i podizati kvalitetu kostiju nakon vježbanja. Vrlo je važno prilikom vježbanja slušati svoje tijelo i znati kad se treba odmoriti, a ignoriranje ovoga također može dovesti do ozljeda.
Grubljom podjelom prema osnovnim stanjima u kojima se osoba koja vježba nalazi, može se preporučiti tri načina vježbanja:
- Niste redovito aktivni: jedan dan lagane aktivnosti, jedan odmora, jedan dan za aktivnost i opet dan odmora pa ponavljajte.
- U dobroj ste kondiciji: dva dana aktivnosti, jedan odmora, dva dana aktivnosti pa ponovite.
- Redovito vježbate: tri ili četiri dana aktivnosti, jedan dan odmora, tri ili četiri dana aktivnosti, jedan dan odmora pa ponovite.
Vježbanje bez zagrijavanja
Prva stvar koju treba napraviti prije bilo kojeg ciklusa vježbanja je barem deset minuta se zagrijati. Zagrijavanje smanjuje rizik od ozljeda, a vježbanje će biti učinkovitije. Čak i ako mislite vježbati samo pola sata, morate se zagrijati, bilo određenim vježbama za to ili lakšim vježbanjem prvog kruga ponavljanja.
Precjenjivanje istezanja
Istezanje je zdravo, ali naša su tkiva stvorena za kretnju. Bez gibanja ne možete nadoknaditi čvrstoću koju ste izgubili zbog nedostatka kretanja. Mišići, ligamenti i tetive tako postaju fleksibilniji, tkiva se slobodnije trljaju jedna o druga i automatski osjetite manje kontrakcije ili osjećaj napetosti u različitim dijelovima tijela, poput vrata, lumbalnog dijela, u bokovima ili ramenima. Da bismo bili fleksibilni, prvo se moramo kretati, a tek potom istezati.
Podcjenjivanje istezanja
Iako samo po sebi nije dovoljno, istezanje je neophodno, a možete mu čak svakoga tjedna posvetiti cijelo jedno dnevno vrijeme za vježbanje. Nije dobro preskakati istezanje nakon vježbanja te ne posvetiti se i setu vježbi istezanja, poput miofascijalnog opuštanja, jer su jako zdrave za tijelo.
Odustajanje od vježbanja jer je postalo naporno
Bol je razlog da se prekine vježba, ali nije i da prekinete s vježbanjem pa umjesto odustajanja prijeđite na sljedeću vježbu. Nema veze ako ste je preskočili jer ćete kad-tad doći do željene forme. Važno je ne ozlijediti se, ali i ne dati se obeshrabriti ili odustati.
Paljenje televizora ili buljenje u mobitel
Kad odlučite vježbati, onda vježbajte i bilo koju stvar koja vas može ometati u tome, poput televizora, knjige ili mobitela, ostavite za poslije. Ne možete biti dovoljno koncentrirani na dvije stvari istovremeno, pa bi time vježbanje bilo manje učinkovito.
Praćenje vježbi bez nadzora ako ste ozlijeđeni ili trudni
Vježbe na YouTubeu ili Instagramu koje vode profesionalni treneri su dobre, ali budite oprezni ako imate bilo kakvih problema ili ozljedu. Imate li neku bolest, bolove u leđima, ozlijeđeni ste ili trudni, morate pratiti specifične programe na vođenim treninzima.
Usredotočenost na vagu
Zaboravite na vagu i vaganje, pogotovo ako niste navinuti na redovito vježbanje jer vam se može dogoditi i porast težine. Mišići su teži od masnoće pa umjesto praćenja brojčanika na vagi radije se prepustite užitku u gibanju i zaboravite sve ostalo.