Ni jedno žestoko piće nije tako vezano uz mjesto na kojem nastaje kao džin. Osim neizbježne borovice, botanički sastav džina može se sastojati od bilo koje biljke, začina, voća ili cvijeta, obuhvaćajući bioraznolikost određenog mjesta. Destilatori diljem svijeta tijekom posljednjih desetak godina potaknuli su procvat aromatičnih džinova koji daleko nadilaze London Dry
Postoje delikatni džinovi napravljeni od autohtonih biljnih vrsta iz Japana, Australije i Skandinavije (pa i Hrvatske), te cijeli niz takozvanih džinova Novog svijeta koji su rođeni u američkom pokretu manufakturne destilacije. A sada je na red došao i 'crni kontinent'. Naime, već postoje deseci proizvođača diljem Afrike koji proizvode džinove jedinstvene za područje svojih zemalja.
vezane vijesti
Sve do nedavno u Europi se nije mogao pronaći gotovo nikakav afrički džin. To se sada mijenja, jer je nekolicina proizvođača ušla na tržište, uvjerena da će njihovi karakteristični profili okusa, ekološki fokus i društvena odgovornost osvojiti europske konzumente. To predstavlja priliku da europski ljubitelji botaničkih džinova upoznaju uzbudljive afričke robne marke, poput onih proizvođača Spearhead Spiritsa, koji proizvodi Bayab Gin.
Bayab se proizvodi u južnoafričkoj pokrajini KwaZulu-Natal od pan-afričkih biljaka, uključujući njegov temeljni sastojak, plod baobaba. Bayab se općenito drži predvodnikom ostalih afričkih džinova, kao što su Inverroche, ATIAN i Procera, a od kojih svaki karakteriziraju potpuno jedinstveni okusi.
Primjerice, ATIAN, koji dolazi iz Južnoafričke Republike, sadržava fynbos ('fine biljke' na afrikanskom jeziku), autohtone biljke Cape Floral Kingdoma, uključujući rooibos, sladić i agatozmu (biljka iz porodice rutovki). Iako je Cape Floral Kingdom (otud ime kao kombinacija pojmova 'Atlantik' i 'Indijski ocean' koji se susreću na rubu tog područja) najmanje od šest cvjetnih kraljevstava te zemlje, najraznolikije je od svih, zbog čega ga je proizvođač i odabrao kao izvor botaničkih sastojaka za svoj recept.
Kao i Bayab, Procera, koja se proizvodi u kenijskome Nairobiju, također rabi biljke iz cijele Afrike, i posebno ističe borovicu čije je ime preuzela. Juniperus procera, koja se često rabi za izradu olovaka, jedina je vrsta borovice koja se javlja južno od Ekvatora. Za razliku od većine proizvođača džina koji rade sa suhim borovicama, Procera se rabi sa svježim bobicama. To je stoga što je borovica voće, pa proizvođač drži da njegova suha verzija ni izbliza ne odražava izvorni okus i sam terroir, najjači adut botaničkoga džina.
Terroir je namjerno odabrana riječ, budući da Procera svoje proizvode - vodeći Blue Dot i ograničeno izdanje Red and Green Dot - tretira više kao vina, nudeći ih prema pojedinoj godini berbe. Jedan od suosnivača brenda je kenijski chef i pivar Alan Murungi, koji ga promovira u sklopu vlastitih višesljednih degustacijskih menija, čija jela također sadržavaju afričke namirnice. Ideja je da se džin spari s finom hranom i promovita u kategoriju pića za pijuckanje, odnosno podigne na razinu drugih terroir žestokih pića, poput konjaka.
Budući se većina afričkih džinova počela pojavljivati izvan kontinenta tek u posljednjih godinu ili dvije, robne marke zasad su prisutne vrlo ograničeno, jer se tek radi na izgradnji distribucijske mreže. Pri tome, Procera se koncentrira na segment koktela, dok Bayab i ATIAN svestranost svojih proizvoda vide kao priliku za uspjeh na više područja. Iako su u određenom smislu konkurenti, sve su tvrtke zainteresirane na svjetsko tržište izađu sa što širom frontom afričkih džinova, što je vrlo promišljeno jer više robnih maraka zajednički mogu lakše podići svijest o proizvodima afričkog podrijetla. Njihovi kapaciteti već su dovoljno veliki da su u mogućnosti zadovoljiti potrebe potrošača u cijelom svijetu.
Zanimljivo je da se afrički proizvođači džina pritom ne bave samo povećanjem zanimanja potrošača za njihova pića, već i za promocijom afričkog identiteta uopće. Naime, sve su uključene u podržavanje nekomercijalnih nastojanja koja koriste lokalnim zajednicama, što uključuje ekološki orijentiran izvor sastojaka i ciljeve društvene odgovornosti. Neki od ATIAN-ovih biljnih sastojaka uzgajaju se namjenski, a tvrtka je i u partnerstvu s FynbosLIFE, neprofitnom organizacijom sa sjedištem u Cape Townu, na projektu uzgoja sadnica za sadnju u divljini.
Isto tako, kao dio svoje društvene misije, Spearhead Spirits financira uMthombo Street Children, organizaciju koja pomaže djeci i mladima pronaći alternative besciljnome životu na ulici. Ideja je da zaradom uzvraćaju, podržavaju i pomažu u poboljšanju mjesta na kojima proizvode svoj džin.
I Procera vidi stablo koje im nudi njihovu karakterističnu borovicu ne samo kao ključ za vlastiti uspjeh, već i za obogaćivanje zajednica u kojima ta stabla rastu. U tu svrhu tvrtka sadi po jedno novo stablo za svaku bocu koju proda. Kada sazriju, bobice stabla mogu se ubrati i koristiti za džin. Ideja je stvoriti lanac opskrbe s profitom koji ide u lokalne džepove, čineći kenijsku borovicu unosnim usjevom, poput kenijske kave ili čaja. U tu svrhu, Procera ima pridruženu nevladinu organizaciju, Kijabe Forest Trust, koja upravlja projektima vezanim uz šume, s ciljem da na koncu može osigurati financiranje i drugim organizacijama.
Ide se i dalje od toga, pa Bayab s vremenom planira lansirati i nove džinove, proizvedene u drugim afričkim zemljama, poput Gane i Senegala. Svim tim aktivnostima afrički proizvođači džina polako mijenjaju zablude o kontinentu koji znatno češće privlači pozornost zbog humanitarnih kriza negoli zbog manufakturnih alkoholnih pića. Tko bi rekao da se i uživanjem u alkoholnim pićima mogu činiti dobra djela za čitave kontinente.
