Zanimljivo je s kolikom ozbiljnošću ljudi diljem svijeta doživljavaju ta 'sretna mjesta'. Posjećuju ih kako bi riješili svoje probleme s ljubavi, zdravljem, poslom, financijama, samopouzdanjem. Čak i oni koji nisu praznovjerni ponekad na takvim mjestima pokušaju izmamiti osmijeh božice Fortune, jer nikad se ne zna…

Tako, primjerice, tisuće žena u obilasku pariškog groblja Pere Lachaise žele protrljati prepone na kipu novinara iz 19. stoljeća koji je pisao pod imenom Victor Noir. Za 'ležeći' spomenik muškarca poginulog u dvoboju vjeruje se da donosi sreću u ljubavnom životu i pomaže u začeću. No, praznovjerje je dovelo do toga da je statua u području Noirovih prepona potpuno uništena, pa je oko groba podignuta ograda, kako bi se spriječila daljnja devastacija.

Sretni spomenik u Hrvatskoj je velika skuptura starohrvatskog biskupa Grgura Ninskog u Splitu, čiji je nožni palac također izlizan od bezbroj dodira. Zanimljivo je da je najpoznatiji hrvatski kipar Ivan Meštrović izradio tri Grgurova spomenika. Ostala dva postavljena su u Varaždinu i Ninu, no jedino onaj splitski navodno ispunjava želje kada se protrlja biskupov palac.

S druge strane Jadrana, u talijanskoj Veroni sreću u ljubavi donosi kip Shakespearove junakinje Julije, smješten u navodno autentičnom dvorištu obitelji Capuletti. Za sreću je potrebno dotaknuti desnu Julijinu dojku, no osim nje, od silnih je dodira s vremenom ulašteno cijelo poprsje i desna ruka.

Da bogove mogu odobrovoljiti i ostala umjetnička djela, svjedoči podni mozaik bika u milanskoj galeriji Vittorio Emanuele. Tradicija nalaže da svaki posjetitelj položi petu na bikove testise i učini puni okret od 360 stupnjeva. Testisi (ne)sretnog bika tako su prilično udubljeni, a na okret je potrebno čekati u dužem redu.

Sreću u nekim dijelovima svijeta donose i predmeti sa svetih mjesta, pa tako posjetitelji Sensoji hrama u Tokiju vjeruju da u ozdravljenju pomaže tamjan iz svetišta izgrađenog u čast malog Bude još u sedmom stoljeću. Tamjan, koji trljaju po bolnim mjestima na tijelu, navodno pomaže u mnogim bolestima, od prehlade do grbe.

Sveto i sretno mjesto može se pronaći i u Zagrebu. Kamenita vrata dio su stare gradske utvrde i jedan od srednjovjekovnih ulaza u grad. Osim slike zagrebačke zaštitnice Majke Božje od Kamenitih vrata, koja je 1731. neoštećena preživjela veliki požar, na sudbinu navodno može utjecati i način na koji kroz vrata prolazite. U obje vratnice, naime, postavljena su po dva stupića, a zbog straha od nesreće nije dobro proći kroz sredinu, već se valja držati lijeve ili desne strane prolaza.

Magične moći pripisuju se i drevnom Kamenu Sunca, poznatom i kao Intihuatana u gradu Machu Picchu. Neobično oblikovana stijena, izgrađena zbog praćenja dnevnog i godišnjeg kretanja Sunca, za stare je Inke imala i važnu duhovnu ulogu. Na mjestu koje je drevna civilizacija doživljavala kao izravnu vezu s Bogom i danas se mogu vidjeti duhovi i vrata u druge svjetove.

Mnogo prizemnijeg srećonošu u svom su gradu postavili srednjovjekovni Firentinci. Il Porcellino je brončana skulptura vepra, kojega, da bi vam se ostvarila želja, trebate pomaziti po njuškici, a zatim staviti novčić u njegova usta. Ako kovanica iz veprovih usta padne u fontanu, želja će se ispuniti.

Da Porcellino zaista dobro obavlja svoju zadaću, pokazuje i njegova replika poklonjena bolnici u australskom Sydneyju. Poput starije kopije, i australska je svinja ispunila mnoge želje, posebno onima koji su je dobro protrljali.