Vegetarijanska prehrana temelji se na namirnicama biljnog porijekla, a ovisno o podvrsti dozvoljeni su neki proizvodi životinjskog porijekla. Najrestriktivniji oblik vegeterijanstva je veganska prehrana, koja se sastoji od povrća, voća, mahunarki, žitarica, orašastih plodova i sjemenki
Kako i vegani imaju iste potrebe za vitaminima, mineralima i kalorijama kao i nevegani, zdrava veganska prehrana zahtijeva vrlo pažljivo planiranje.
Veganska prehrana ima svojih zdravstvenih prednosti, ali s njom treba biti vrlo oprezan jer izbacivanje određenih namirnica bogatih potrebnim hranjivim tvarima ili vitaminima može biti štetno za zdravlje.
Vegani imaju 49 posto manju vjerojatnost za nastanak dijabetesa tipa 2 u usporedbi s ljudima koji jedu meso, veganska je prehrana povezana sa 16 posto manjom vjerojatnošću razvoja raka u usporedbi s nevegetarijanskom prehranom, a studije su pokazale i da vegani imaju zdraviju tjelesnu težinu, niže razine kolesterola, krvnog tlaka i stope hipertenzije u odnosu na mesojede i druge vegetarijance.
vezane vijesti
Međutim veganska prehrana sama po sebi nije nužno zdrava i ne jamči zdravlje, jer ne zabranjuje visoko prerađenu hranu koja je prepuna kalorija, masti i natrija. Zdrava je tek ako umjesto visoko prerađene jedemo puno cjelovite hrane.
Još jedna zamka veganstva je izostavljanje ili nedovoljna konzumacija određene hrane poput graha ili orašastih plodova, što vodi do nedostatka ključnih hranjivih tvari.
Ljudi koji prakticiraju vegansku prehranu, pokazala je studija, konzumiraju manje količine kalcija, vitamina D i vitamina B12 u odnosu na ljude koji jedu meso i mliječne proizvode. Da bi to izbjegli, vegani bi trebali jesti razno voće, povrće, cjelovite žitarice, grah i orašaste plodove.
Druga opcija je unos određenih obogaćenih namirnica poput mlijeka biljnog porijekla i žitarica od cjelovitih žitarica, kako bi se u tijelo unijelo dovoljno vitamina B12, jer je on prisutan samo proizvodima životinjskog porijekla ili veganima prilagođenim obogaćenim namirnicama.
