Treba podsjetiti na to da se u zgradama diljem svijeta uredska temperatura prilagođava standardima koje je još 1960. odredila Udruga američkih inženjera za grijanje, rashladne i klima uređaje.

Model je utemeljen na faktorima poput vanjske temperature zraka, relativne vlažnosti zraka, njegova strujanja, količine odjeće koju na sebi ima radnik i brzine kojom se zagrijava naš metabolizam.

No problem je u tomu što je taj model zastario, a jedna varijabla bi se mogla nazvati i seksističkom. Naime, pri izračunu optimalne temperature u uredu, prije četrdeset godina se u obzir uzimao podatak o prosječnoj životnoj dobi četrdesetgodišnjeg muškarca teškog 70 kg.

Žene danas čine polovinu zaposlenih u uredima, njihova tijela proizvode manje topline od tijela muškaraca i metabolizam im je usporeniji jer su sitnije od muškaraca zbog toga što imaju manje mišićnog, a više masnog tkiva. Poznato je da mišići proizvode više topline od masnog tkiva.

Problem o kojemu se dosad nije puno raspravljalo je utječe li uredska temperatura različito na produktivnost muškaraca i žena, a odgovor je pozitivan.

Njemački znanstvenici ustanovili su da muškarci na nižim temperaturama u radnim prostorima u verbalnim i matematičkim testovima postižu bolje rezultate od žena, no s povećanjem sobne temperature i rezultati što ih postižu žene značajno se poboljšavaju, prenosi stručni časopis PLOS One.

I premda zahtijevaju dodatna istraživanja, rezultati zasad upućuju na to da bi poslodavci morali bolje razmisliti o uvjetima koji vladaju u uredskim prostorima ili prostorijama u kojima se uči i radi.

Studija je provedena u Njemačkoj i upućuje na to da ženski mozak radi bolje na višim temperaturama, a muškarci postižu bolje rezultate kad je temperatura niža.

Testirana je sposobnost obavljanja niza zadaća u grupi od 500 muškaraca i žena na različitim temperaturama.

Pokazalo se da u prostoriji u kojoj je temperatura viša, žene uspješno ostvaruju matematičke i verbalne zadaće, dok je kod muškaraca obratno. 

'Kada smo povećali temperaturu u prostoriji, žene su nadmašile muškarce u verbalnim i matematičko-logičkim testovima', potvrdila je Agne Kajackaite, znanstvenica koja se bavi bihevioralnom ekonomijom na Berlinskome istraživačkom institutu.

Sa svakim povećanjem temperature od 1,8 Celzijevih stupnjeva, matematički rezultati sudionica testiranja rasli su za 1,76 posto.

'Kada je temperatura bila niža od 21 Celzijeva stupnja, žene su prosječno točno riješile 8,31 zadatak, a pri temperaturi od 26,5 Celzijevih stupnjeva točno su riješile 10,56 zadataka', kazala je Kajackaite. 

Da bi im bilo toplo žene u uredima nerijetko odijevaju dodatnu odjeću, veste, šalove, čarape..., a sada je jasnije i zbog čega su muškarci u odijelima i kravatama svoje radne prostore odlučili 'premjestiti' u ledeno doba.

'Naša studija ukazuje na to da bi se u radnim prostorima u kojima zajedno borave muškarci i žene produktivnost mogla povećati postavljanjem termostata na malo višu vrijednost od uobičajene', kaže znanstvenica.