Većina ljudi svakodnevno više puta jede žitarice, ako nikako drukčije, onda u kruhu i pecivu. U našem podneblju ove visokovrijedne namirnice najčešće se konzumiraju u vidu proizvoda od brašna: kruh, peciva, kolači, tjestenina… Rižu uglavnom jedemo u zrnu, a kukuruz u zrnu ili kao krupicu
Inače, sve žitarice pripadaju porodici trava, a jestivo zrnje su njihovi plodovi bogati ugljikohidratima, bjelančevinama, vlaknima, vitaminima, mineralima, visokovrijednim kiselinama… Nažalost, uglavnom se koristi bijelo brašno, koje se dobiva od oljuštenog zrna, pa samim tim gubi puno zdravih sastojaka. Ne bismo li aktivnije pridonijeli zdravlju, ali i isprobali nove, zanimljive okuse, ispitali smo kakve sve žitarice možemo kupiti u Hrvatskoj te na koje ih sve načine možemo pripremiti. Ovaj prostor premalen je za detaljne recepte – ključna je ideja, a recept će svatko u tri sekunde pronaći na internetu.
Prosječna hrvatska obitelj koristi isključivo pšenicu, kukuruz i rižu, a samo rijetki uživaju u zobi, prosu, heljdi, ječmu, raži, sirku, kamutu ili piru. Svih je tih žitarica bilo na selu, gdje su se koristile za prehranu životinja, pa se i danas mnogi ratari čude kad kakvo gradsko čeljade dođe kupiti raznovrsno zrnje za svoj jelovnik.
Pšenica ne mora biti dosadna: osim tamnog integralnog brašna, kušajte cous cous (kus-kus) i bulgur - oba proizvoda dobivaju se od pšenice, kratko prokuhane ili parene, pa se vrlo kratko kuhaju (cous cous je dovoljno preliti vrućom vodom). Sjajna su podloga za salate ili kao prilog bilo kojem jelu koje uobičajeno poslužujete s rižom. Palenta je staro domaće jelo – uvedite je češće u jelovnik umjesto riže ili tjestenine. No, nemojte ostati na klasici – palenta se može zapeći, ali i poslužiti u izradi nabujaka, pudinga, kolača i drugih maštovitih, slatkih i slanih jela.
Mnogi su alergični ili pokazuju netoleranciju na laktozu, a čak i oni koji vole mliječne proizvode, znaju se iznenaditi osvježenju koje pruža povremena zamjena masnog životinjskog mlijeka ili vrhnja krepkim zobenim ili rižinim. Bojite li se šećera, zamijenite ga sladom: to je slatka masa nalik medu (najčešće se dobiva od ječma, riže ili kukuruza).
Müsli (pahuljice) srećom su vrlo rašireni, no umjesto skupih, unaprijed pripremljenih mješavina, kupite više paketića 'golih' pahuljica i pomiješajte ih s malo mekinja, suhim ili svježim sjeckanim voćem, sjemenkama, orašastim plodovima, a volite li slatko, dodajte med ili slad. Još je bolje dva do tri puta tjedno umjesto pahuljica pojesti kuhanu kašu (najbolje su heljdina ili zobena). Zobena kaša priprema se od pahuljica, a heljdina od zrna (kuha se slično riži). Obje se mogu koristiti u slanim i slatkim jelima, pa kad savladate doručak, poslužite heljdu u s krumpirom i kobasicama, u sarmi, kao prilog povrću, ribi, mesu ili kao nadjev u pripremi jela.
Amarant i quinoa (kinoa) nevjerojatno su vrijedne američke žitarice koje su do nas stigle tek posljednjih godina. To su vrlo stare i otporne vrste, sitnog zrna, a sadrže neke sastojke koje uopće ne očekujemo u žitaricama. Obje su iznimno vrijedan izvor bjelančevina (a samim tim i vrijednih aminokiselina), posebno u prehrani vegetarijanaca. Sadrže i puno vlakana, kalcija, željeza, fosfora, vitamina gotovo svih skupina. Quinoa nema glutena, a amarant je odlično sredstvo za snižavanje kolesterola te bi se trebao više koristiti u prehrani bolesnika, kako zbog nutritivne vrijednosti, tako i zbog lake probavljivosti.
Nekad se pod pojmom riža mislilo na bijelo duguljasto zrno, no i to se, srećom, promijenilo: mnogi znaju da je integralna (smeđa) nutritivno neusporedivo vrednija od bijele, rafinirane, a u nekim trgovinama mogu se kupiti i crvena i crna (divlja riža). Sve vrste integralne riže bogate su vlaknima, mineralima i vitaminima, a zahvaljujući skoro svim vitaminima skupine B, odlična je za mozak i živčani sustav.
Domaće kašice od integralnih žitarica najzdravija su i najjednostavnija prva hrana dojenčadi nakon majčinog ili zamjenskog mlijeka. Najbolje je početi s lako probavljivim žitaricama poput riže i amaranta. Kašice se krajnje jednostavno pripremaju: cjelovita žitarica se dobro skuha te pasira (najjednostavnije je kroz cjedilo, tako da se miješa kuhačom dok kašica kapa s druge strane). S vremenom čistoj kašici treba dodavati voće, povrće, a na kraju ribu i meso (sve je praktički isto kao s gotovim kašicama – starijoj djeci postepeno se daju kašice obogaćene sve teže probavljivim sastojcima).