Manjak vitamina D doista može imati negativne zdravstvene posljedice, ali dobra vijest glasi da ovaj važan vitamin možemo vrlo lako dobiti iz određene hrane, poput masne ribe, ili iz najvećeg izvora vitamina D za čovjeka – sunčeve svjetlosti.

Konkretno, dovoljno je lice i ruke svakodnevno osunčati 15-ak minuta, a ako vas u tome spriječi kiša, lako je nadoknaditi sljedećega dana dvostrukom dozom sunca. Spomene li vam liječnik da vam je razina vitamina D niska, ovi razlozi motivirat će vas da više vremena provodite na otvorenom.

Pretilost

Pretili muškarci, žene i djeca imaju 35 posto veću vjerojatnost za manjak vitamina D od ljudi normalne težine, a 24 posto veću vjerojatnost nego osobe prekomjerne težine, pokazala je metaanaliza iz 2015. godine. Jedno od mogućih rješenja možda nudi studija iz 2000. godine objavljena u časopisu American Journal of Clinical Nutrition, a koja je otkrila da pretilost sprečava sposobnost tijela za korištenje vitamina D iz sunčeve svjetlosti i prehrambenih izvora, jer stanice masnoće zadržavaju vitamine i ne oslobađaju ih učinkovito. Dakle pretilost za ravo pogoršavasituaciju s nedostatkom vitamina D.

Dijabetes

Istraživanje španjolskih znanstvenika, objavljeno 2015. u časopisu Clinical Endocrinology & Metabolism, pokazalo je da osobe s dijabetesom ili predijabetesom imaju niže razine vitamina D od osoba s normalnim razinama šećera u krvi. Povezanost je uočena u cijelom spektru indeksa tjelesne mase pa su i mršavi i pretili dijabetičari imali značajno nižu razinu vitamina D od ispitanika koji ne boluju od dijabetesa. Autori studije vjeruju da nedostatak vitamina D i pretilost djeluju sinergijski na povećanje rizika od dijabetesa i drugih metaboličkih poremećaja.

Srčane bolesti

Poznato je da srčane bolesti i nedostatak vitamina D idu ruku pod ruku. Studija objavljena 2009. u časopisu Clinical Endocrinology and Metabolism otkriva kako ispitanici s izrazito niskom razinom vitamina D imaju gotovo tri puta veću vjerojatnost smrti zbog zatajenja srca i pet puta veću vjerojatnost za iznenadnu smrt zbog problema sa srcem. Međutim znanstvenici napominju da nije dokazana izravna povezanost viših razina vitamina D sa smanjenjem rizika od kardiovaskularnih problema, stoga je prerano govoriti o tome može li se zdravlje srca poboljšati uzimanjem vitamina D kao dodatka prehrani.

Lupus

Kronična upalna bolest kod koje imunološki sustav tijela napada vlastite organe i tkiva često je povezana s nedostatkom vitamina D. Djelomično su uzrok tome preporuke oboljelima od lupusa da se klone sunca, a koje je najveći izvor vitamina D za ljude (oko 90 posto), ali i kortikosteroidi koje se prepisuje ovim pacijentima, što se također povezuje s niskim razinama vitamina D. Nedavni pregled istraživanja pokazao je da bi korekcija nedostatka vitamina D pacijentima s lupusom mogla pomoći umanjiti ozbiljnost bolesti.

Prijevremeni porod

Studija povedena na više od dvije tisuće trudnica pokazala je da žene s višom razinom 25-hidroksi vitamina D (pokazatelj zaliha vitamina D u tijelu koji se utvrđuje testiranjem krvi) imaju niži rizik za porod prije 37. tjedna. Autori studije pretpostavljaju da vitamin D štiti trudnice od bakterijske infekcije u posteljici koja može izazvati prijevremeni porod. Druga studija, u kojoj je sudjelovalo više od 42 tisuće žena, pokazala je kod trudnica čije porijeklo nije većinom bjelačko povezanost veće koncentracije 25-hidroksi vitamina D s manjim rizikom od poroda prije 35. tjedna.

Multipla skleroza

Međunarodni tim znanstvenika proučio je 2013. godine podatke 465 osoba kojima je dijagnosticirana multipla skleroza (MS), autoimuna bolest koja pogađa središnji živčani sustav i često onesposobljava oboljele. Mjerenjem razine 25-hidroksi vitamina D prilikom uočavanja simptoma MS-a, a zatim šest, 12 i 24 mjeseca kasnije, uočena je sporija stopa napredovanja bolesti kod pacijenata s višom razinom vitamina D. Ispitanici s višom razinom vitamina D imali su sporiji porast volumena lezije u mozgu, manji broj novih lezija, manji gubitak volumena mozga i nižu razinu invaliditeta od osoba s niskom razinom vitamina D.

PMS

Studija provedena među ženama u dobi između 27 i 44 godine pokazala je manji rizik za pojavu simptoma PMS-a kod ispitanica s visokim unosom vitamina D. Ista je studija manji rizik od PMS-a povezala i s većim unosom kalcija. Pilot studija iz 2010. također pronalazi povezanost razine vitamina D i PMS-a kod mlađih žena. Nesteroidni protuupalni lijekovi i dalje su na prvoj liniji terapije za simptome PMS-a, ali istraživači u suplementima vitamina D vide obećavajuću alternativu.

Upalne bolesti crijeva

Kod osoba s gastrointestinalnim zdravstvenim problemima koji smanjuju sposobnost tijela za apsorpciju hranjivih tvari izuzetno je čest manjak vitamina i minerala. Pacijenti s aktivnim ulceroznim kolitisom (tip upalne bolesti crijeva), a osobito oni koji uzimaju kortikosteroide, često imaju manjak vitamina D, sugerira studija objavljena u časopisu Digestive Diseases and Sciences. Neki znanstvenici vjeruju da bi manjak vitamin D mogao imati ulogu ne samo u povećanju rizika za razvoj upalne bolesti crijeva, nego i u određivanju ozbiljnosti simptoma oboljele osobe.

Alopecija i gubitak kose

Žene koje su po ženskom obrascu izgubile kosu bilježe znatno niže razine vitamina D od onih koje ne gube kosu, pokazala je studija objavljena u časopisu Skin Pharmacology and Physiology. Vitamin je ključan za cikluse kose i pomaže u njenu dovođenju iz faze mirovanja u fazu rasta. Turski znanstvenici otkrili su da pacijenti koje je pogodila alopecija areata, autoimuna bolest koja napada folikule i može izazvati gubitak dlaka po cijelom tijelu, imaju znatno niže razine 25-hidroksi vitamina D u usporedbi s ljudima bez ovih tegoba. Što je niža razina vitamina D, otkrila je također studija, to je oblik bolesti teži.

Inzulinska rezistencija

Inzulinsku rezistenciju, poremećaj koji dovodi do nakupljanja glukoze u krvi, dijabetesa i predijabetesa tipa 2, već dugo se povezuje s nedostatkom vitamina D. Međutim znanstvenici još nisu pronašli dokaze da korekcija tog nedostatka može otkloniti problem. Istraživanje provedeno u Norveškoj otkrilo je da uzimanje suplemenata vitamina D ne poboljšava osjetljivost na inzulin kod zdravih muškaraca i žena, a iranski su znanstvenici otkrili da suplementi vitamina D ne utječu na osjetljivost na inzulin kod pacijenata s predijabetesom.

Ekcem

Djeca s atopijskim dermatitisom (oblik ekcema), pokazala su istraživanja, imaju izraženije simptome što je niža razina vitamina D. Ekcem se pogoršava zimi, kada je zrak suh i kad je manje sunčeve svjetlosti, glavnog izvora vitamina D. Situacija s ekcemom može se poboljšati unosom dodatka vitamina D u obliku tableta, ali i odmorom u sunčanim krajevima. Naime djeca iz Norveške koja imaju ekceme, pokazalo je istraživanje, imala su lakše simptome koji su trajali tri mjeseca nakon što su se vratili kućama s jednomjesečnog boravka na subtropskom otoku obasjanom suncem.

Propadanje zubi kod dojenčadi i male djece

Vitamin D presudan je za zdravlje zubi, ali u prvom redu za njihovo nastajanje i rast, što je razlog više za uzimanje prenatalnih vitamina. U studiji objavljenoj u časopisu Pediatrics izmjerena je razina vitamina D u krvi trudnica, a naknadno su njihovim jednogodišnjim bebama pregledani zubi. Otkriveno je da su majke djece sa slabom caklinom i lošim zubima, u usporedbi s majkama djece sa zdravim zubima, tijekom trudnoće imale značajno niže razine vitamina D.

Bolesti desni i ispadanje zubi

Vitamin D ima ključnu ulogu u zaštiti zubi i kako starimo. Starije odrasle osobe koje su tijekom tri godine uzimale 700 IU (international units) vitamina D s kalcijem, pokazalo je istraživanje, imale su manju vjerojatnost gubitka zubi od osoba koje su uzimale placebo tablete, čak i dvije godine nakon prestanka uzimanja dodataka. U studiji su izneseni i jaki dokazi da nedostatak vitamina D povećava rizik za bolesti desni te da može pogoršati i druge stomatološke probleme koji se pojave.

Alzheimerova bolest i demencija

Studije su povezale nisku razinu vitamina D s abnormalnostima u moždanoj strukturi, opadanjem kognitivne funkcije i demencijom. U nedavno objavljenoj studiji u časopisu JAMA Neurology znanstvenici su svake godine u etnički raznovrsnoj skupini starijih pacijenata, od kojih je otprilike polovina na početku studije imala neki oblik kognitivnog poremećaja, mjerili razinu vitamina D i kognitivnu funkciju. Utvrđena je povezanost niže razine vitamina D s ubrzanim padom kognitivne funkcije. Mogućnost prevencije i liječenja pomoću dodataka vitamina D trenutno je u fazi istraživanja.

Infekcije mokraćnog sustava

Vitamin D koristan je za sprečavanje infekcije jer pomaže tijelu u proizvodnji prirodnih antibiotika. Istraživanje objavljeno u časopisu Archives of Disease in Childhood otkrilo je da je nedostatak vitamina D čimbenik rizika za infekcije mokraćnog sustava kod djece, posebno djevojčica. Još je prerano za zamjenu soka od brusnice vitaminom D, ali povezanost njegovih niskih razina s infekcijom mokraćnog sustava uočena je i na odraslima. Ispitivanje je pokazalo da žene koje pate od ponavljajućih infekcija imaju niže razine vitamina D od onih koje nemaju infekcije mokraćnog sustava.

Inkontinencija kod žena

Vitamin D izuzetno je važan za snagu mišića, a njegov nedostatak, pokazalo je istraživanje iz 2012. objavljeno u časopisu International Urogynecology Journal, može doprinijeti slabosti mišića zdjeličnog dna, koji podupire mjehur, vaginu, maternicu i rektum, te dovesti do mokraćne inkontinencije (potencijalno i fekalne inkontinencije). Ženama koje pate od otežane kontrole mokraćnog mjehura, osim vježbi za mišiće zdjeličnog dna (Kegelove vježbe), moglo bi koristiti održavanje potrebnih razina vitamina D.

Astma

U velikoj studiji izraelskih znanstvenika, objavljenoj u časopisu Allergy, obuhvaćena je više od 21 tisuća odraslih osoba s astmom. Iako kod asmatičara u odnosu na ukupnu populaciju nije zabilježen manjak vitamina D, otkriveno je da pacijenti s manjkom vitamina D imaju 25 posto veću vjerojatnost za akutne napade i češće posjete liječniku zbog astme. Autori studije navode kako njihovo otkriće podržava važnost praćenja razine vitamina D kod pacijenata s težim oblikom astme, a kod onih kojima ga nedostaje i mogućnost popravljanja situacije dodacima prehrani.

Shizofrenija

Između ovog poremećaja u mentalnom zdravlju i nedostatka vitamina D postoji snažna veza. Pregledom 19 studija objavljenim 2014. godine znanstvenici su otkrili da je 65 posto pacijenata sa shizofrenijom imalo niske razine vitamina D, a ljudi s niskom razinom vitamina D imali su dvostruko veću vjerojatnost za shizofreniju. Ta povezanost ne znači nužno da nedostatak vitamina D uzrokuje shizofreniju, a znanstvenici su skloniji mišljenju da shizofrenija kod ljudi uzrokuje odabir prehrane i općenito načina života koji dovode do manjka vitamina D.

Depresija

Istraživanje objavljeno 2015. u časopisu Psychiatry Research pokazalo je veću vjerojatnost za klinički značajne simptome depresije kod studentica s nižim razinama vitamina D. Veća metaanaliza na 31 tisuću subjekata istraživanja, objavljena u časopisu British Journal of Psychiatry, također je otkrila postojanje povezanosti. Postoji nada da bi dodaci vitamina D mogli pomoći u ovom slučaju. Vrlo mala studija iz 2012. predstavljena Zajednici endokrinologa pokazala je poboljšanje simptoma kod tri žene s umjerenom do teškom depresijom nakon što su primile tretman zbog nedostatka vitamina D. Učinak vitamina D na raspoloženje još nije dokazan opsežnim kliničkim istraživanjem, ali potvrdi li se da je vitamin D učinkovit, ispravljanjem njegovog manjka puno će ljudi biti sretnije.

Rak debelog crijeva

Za povezanost vitamina D s rizikom od raka zna se još od 40-ih godina prošlog stoljeća, kad je znanstvenik s Medicinskog fakulteta u Virginiji pokazao vezu između smrti od raka i zemljopisne širine (određuje našu izloženost sunčevoj svjetlosti, našem glavnom izvoru vitamina D). Metaanaliza iz 2011. godine, koja je obuhvatila više od milijun ispitanika, otkrila je povezanost većeg unosa i veće razine vitamina D s nižim rizikom od raka debelog crijeva. S druge strane, kliničko ispitivanje koje je provedeno 2006. u sklopu inicijative za zdravlje žena nije utvrdilo smanjenje rizika od karcinoma debelog crijeva kod žena koje su prosječno sedam godina uzimale dodatke kalcija i vitamina D u usporedbi s onima koje su dobivale placebo. Da bi se rasvijetlili ovi mješoviti rezultati, potrebno je više istraživanja.

Rak dojke

U novije su se vrijeme pojavili dokazi koji sugeriraju povezanost veće razine vitamina D sa smanjenim rizikom od raka dojke. Jedna meta-analiza otkrila je da bi mali porast razine vitamina D mogao smanjiti rizik za rak dojke u postmenopauzi za 12 posto. S druge strane, postoje i studije koje su otkrile da razina vitamina D u krvi nema poveznicu s rakom dojke. Konačni odgovor možda pruži trenutna studija koja nasumičnim ispitivanjem proučava učinke viših razina vitamina D na bolesti srca i rak.

Rak gušterače

Veliko istraživanje znanstvenika iz Brighama i Bolnice za ženske bolesti u Massachusettsu, koje je u tijekom 20 godina provedeno na 120 tisuća ispitanika, pokazalo je da ljudi s najvišom razinom vitamina D imaju 35 posto manju vjerojatnost za rak gušterače od ljudi s najnižim razinama vitamina D. Nadu za liječenje ovog smrtonosnog oblika raka bude i trenutna istraživanja u kojima znanstvenici proučavaju kako modificirani oblik vitamina D može pomoći u deaktivaciji određene vrste stanica koje hrane tumor gušterače i potiču njegov rast, čime će tumor postati osjetljiviji na liječenje kemoterapijom.

Rak prostate

U studiji iz 2104. godine, objavljenoj u časopisu Clinical Cancer Research, niske razine vitamina D povezane su s naprednijim, agresivnim tumorima prostate, a kod Afroamerikanaca je niska razina vitamina D povezana s povećanim rizikom za razvoj raka prostate. U maloj studiji Medicinskog sveučilišta u Južnoj Karolini oko 60 posto pacijenata s karcinomom prostate imalo je poboljšanje stanja s tumorom nakon što su 60 dana svakodnevno primali 4000 IU vitamina D.

Osteoporoza

Našim tijelima vitamin D pomaže apsorbirati kalcij i tako podržava rast kostiju i održavanje njihove gustoće te čvrstoće cijelog života. Više od polovice žena koje liječe propadanje kostiju ima nedovoljnu razinu vitamina D. Američka Nacionalna zaklada za osteoporozu stoga je preporučila unos od 400 do 800 IU vitamina D dnevno za odrasle osobe mlađe od pet godina, a kako rizik od osteoporoze raste s godinama, nakon 50. godine preporučen je unos od 800 do 1000 IU vitamina D.

Rahitis

Rahitis ili omekšavanje i slabljenje kostiju kod djece obično je uzrokovano ekstremnim i dugotrajnim nedostatkom vitamina D, a najvećem su riziku izložena djeca u dobi od tri mjeseca do tri godine, jer im kosti tada vrlo brzo rastu. Još krajem 19. stoljeća liječnici su shvatili da ulje jetre bakalara, koje je bogato vitaminom D, pomaže u prevenciji i liječenju rahitisa kod djece. U tridesetim godinama prošlog stoljeća proizvođači u SAD-u počeli su dodavati vitamin D u mlijeko, a rahitis je od tada postao rijetkost u toj zemlji. Kad se dijagnosticira prehrambeni rahitis, dodavanje kalcija i vitamina D prehrani ispravlja većinu oštećenja na kostima u roku od nekoliko mjeseci, a ponekad i unutar nekoliko dana. Preporučena doza Američke akademije za pedijatriju za svu novorođenčad, djecu i adolescente minimalno iznosi 400 IU vitamina D dnevno.