Umjetna inteligencija i njena važnost bile su teme intervjua koji je za Večernji list dao član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije Hrvatskog Telekoma Boris Drilo
Na pitanje je li umjetna inteligencija (AI) najvažnije tehnološko dostignuće u posljednjih deset godina i hoće li definirati sljedeće desetljeće, Drilo kaže kako će AI promijeniti način na koji funkcioniramo kao pojedinci, a i način kako funkcionira svijet. Kaže kako se AI nije pojavio preko noći i da nije počeo s ChatGPT-jem, iako ga je on definitivno proslavio, već da je među nama desetljećima.
'Umjetna inteligencija će utjecati na veliki broj poslova i ljudi. Prema procjenama do neke će mjere utjecati na 80 posto zanimanja. Za sada se ne vidi da će neki poslovi u potpunosti postati redundantni, ali se smatra da bi umjetna inteligencija mogla preuzeti do 50 posto aktivnosti od ukupno 20 posto poslova koji se danas obavljaju. S time da je kao i kod svake tehnologije svrha AI-ja da nam pomogne, olakša posao i poveća učinkovitost rasterećujući nas nepotrebnih, redundantnih poslova. Na AI trebamo gledati kao na ekstenziju ljudskih mogućnosti i kapaciteta, poput nekog oblika kognitivnog proxyja', rekao je Drilo u intervjuu za Večernji list.
Kaže kako je drastična razlika u primjeni umjetne inteligencije u transformaciji poslovanja između hrvatskih poduzetnika i njihovih kolega iz drugih država. Dok AI u Hrvatskoj koristi samo 9 posto poduzetnika, u Sloveniji je to oko 45 posto.
'Ondje su još prije pojave ChatGPT-ja i javne dostupnosti OpenAI- ja, imali negdje oko 45 posto poduzeća koja su koristila barem jednu AI tehnologiju u poslovanju. Znači, tih 45 posto u odnosu na 9 posto prilično je velika razlika. Pritom znamo da je cilj EU da do 2030. godine 75 posto poduzeća koristi umjetnu inteligenciju. Međutim, mislim da su ti ciljevi prilično konzervativni i da će se to jednostavno dogoditi i nekoliko godina prije, pogotovo u smislu konkurentnosti i europskog i hrvatskog gospodarstva, a da bi se tu ostvario rast, moraju se koristiti tehnologijama koje doprinose konkurentnosti. I kada govorimo o tih 9 posto gospodarstva, govorimo gotovo isključivo o privatnom sektoru', kaže Drilo.
Član Uprave HT-a odgovorio je i na pitanje na koje bi 'svi htjeli znati odgovor', a to je postoji li nešto što umjetna inteligencija ne može i nikad neće moći raditi, barem ne bolje od čovjeka.
'Mislim da će moći puno toga napraviti i asistirati nam gotovo u svemu, uostalom vidimo da danas AI može napraviti i umjetnička djela, može potaknuti proces stvaranja. Međutim što se tiče načina kako ljudi uređuju odnose između sebe, mislim da tu umjetna inteligencija ne može zamijeniti ljude. Umjetna inteligencija rješava probleme na temelju matematičkih algoritama, a društvena pitanja su nešto drugo i teško je vjerovati da nam tu ona može pomoći', zaključio je Drilo.