Od studenog korisnici Facebooka i Instagrama u Europi moraju plaćati naknadu za račune bez oglasa, a u Meti tvrde da je ta odluka u skladu s propisima EU-a budući da mogu odlučiti smije li kompanija prikupljati njihove podatke i koristiti ih za ciljane oglase.

Račun bez oglasa stoji 9,99 eura mjesečno za korisnike na webu i 12,99 eura za korisnike na iOS-u i Androidu. Model predstavlja valjani oblik pristanka na uslugu financiranu oglašavanjem i u skladu je s presudom europskog suda iz srpnja, tvrde u Meti.

Austrijska udruga NOYB (None Of Your Business) koju je osnovao aktivist za zaštitu privatnosti Max Schrems rekla je da se ne slaže s Metinim tumačenjem koncepta pristanka.

"Zakon EU traži da pristanak korisnika počiva na istinskoj slobodnoj volji. Suprotno tom zakonu Meta naplaćuje 'naknadu za privatnost' i od 250 eura godišnje ako se ljudi odvaže prakticirati temeljno pravo na zaštitu podataka", ističe u izjavi odvjetnik NOYB-a Felix Mikolasch.

NOYB je tužbu podnio austrijskom regulatoru za zaštitu podataka, a kritizirao je i visinu naknade. "Ne samo da je naknada neprihvatljiva sama po sebi, brojke u sektoru pokazuju da samo tri posto ljudi prihvaća praćenje – ali više od 99 posto ne koristi pravo na odlučivanje kada ih obavijeste o 'naknadi za privatnost'", rekla je grupa.

"Ako Metina naknada prođe, konkurenti će uskoro krenuti njezinim stopama", upozoravaju u NOYB-u.

Usporedbe radi, Netflixova temeljna pretplata stoji 7,99 eura, Alphabetov YouTube Premium oko 12 eura, a Spotifyjeva Premium usluga oko 11 eura.

NOYB poziva austrijskog regulatora za zaštitu privatnosti da tužbu protiv Mete riješi u ubrzanom postupku i da kompaniji izrekne kaznu. Austrija će je vjerojatno proslijediti Irskoj gdje je Meta registirala europsko sjedište, nagađa Reuters.