Tri su razdoblja dinamičnih promjena u mozgu posebno osjetljiva na štetne učinke alkohola, piše dr. Louise Mewton iz Centra za zdravo starenje mozga (CHeBA) u članku koji objavljuje BMJ. Riječ je o vremenu od začeća do rođenja, potom kasnijoj adolescenciji između 15. i 29. godine i starija odrasla dob, ona iznad 65 godina.

Pijenje alkohola je najjači čimbenik rizika za demenciju, snažniji od drugih utvrđenih čimbenika rizika.

'Nepobitan je kumulativni učinak upotrebe alkohola na kognitivno zdravlje tijekom cijelog životnog vijeka', piše Mewton.

Globalno, zastrašuje podatak da svaka deseta trudnica konzumira alkohol; u europskim zemljama te su stope i znatno veće od svjetskog prosjeka.

Veća upotreba alkohola tijekom trudnoće može uzrokovati fetalne poremećaje alkoholnog spektra, povezane s raširenim smanjenjem volumena mozga i kognitivnim oštećenjima. No podaci sugeriraju da je čak i niska ili umjerena konzumacija alkohola tijekom trudnoće često povezana s lošijim psihološkim ishodima i rezultatima ponašanja potomaka.

'Što se tiče adolescencije, više od 20 posto mladih od 15 do 19 godina u europskim i drugim zemljama s visokim dohotkom prijavljuje barem povremeno opijanje', otkriva Mewton. To znači da prilikom jednog pijanstva mladi u sebe unose više od 60 grama etanola.

Studije pokazuju da je prijelaz na prekomjerno pijenje u adolescenciji povezan sa smanjenim volumenom mozga, lošijim razvojem bijele tvari, kritične za učinkovito funkcioniranje mozga, i malim do umjerenim deficitima u nizu kognitivnih funkcija.

Pokazalo se da su poremećaji uzimanja alkohola kod starijih ljudi jedan od najjačih čimbenika rizika za sve vrste demencije, posebno njen rani početak. Pijenje alkohola na demenciju utječe lošije od visokog krvnog tlaka i pušenja.

Iako su poremećaji upotrebe alkohola relativno rijetki u starijih odraslih osoba, čak i umjereno pijenje povezano je s malim, ali značajnim gubitkom volumena mozga u srednjoj životnoj dobi.

Žene su sve sklonije ispijanju alkohola, koji na njih djeluje najmanje jednako štetno, a predviđa se daljnji globalni rast potrošnje alkohola u sljedećem desetljeću.

Učinci pandemije Covida-19 na upotrebu alkohola i s njim povezane štete zasad nisu jasni, ali upotreba alkohola povećala se dugoročno nakon drugih velikih javnozdravstvenih kriza, dodaju autori koji pozivaju na integrirani pristup smanjenju štete u svim dobnim skupinama.

'Održavanje zdravlja mozga najvažnije je za zdravlje i dobrobit tijekom cijelog životnog vijeka', kaže dr. Mewton. Izbjegavanjem konzumacije alkohola povećat će se dugovječnost i kvaliteta života i izbjeći veliki dio fetalnih poremećaja, neurokognitivnih poremećaja kod tinejdžera i demencije u kasnijim godinama.