Očekuje se da će umjetna inteligencija do 2030. godine ubrizgati više od 11 bilijuna eura u globalno gospodarstvo. Umjetna inteligencija i robotika zajedno bi trebale potaknuti stvaranje oko 60 milijuna novih radnih mjesta na globalnoj razini do 2025. godine.

Europska unija intenzivira napore usmjerene usvajanju i poboljšavanju umjetne inteligencije, s posebnim naglaskom na jačanje digitalne infrastrukture i kapaciteta u državama članicama.

Ipak, izazovi su i dalje prisutni. Umjetnu inteligenciju sporo se usvaja, primjerice, u sektorima kao što su zdravstvo i javna uprava, pokazala je nedavno objavljena studija Investment in Artificial Intelligence in the National Recovery and Resilience Plans.

Razloge treba potražiti u regulatornim preprekama, problemima s povjerenjem, nedostatku digitalnih vještina i niskoj razini digitalizacije poduzeća, između ostalog.

Europska komisija postavila je ambiciozne ciljeve za 2030. godinu. Do tada 90 posto malih i srednjih poduzeća treba postići barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta, a 75 posto poduzeća usvojiti tehnologije kao što su računalstvo u oblaku, umjetna inteligencija i big data.

Kako europske zemlje ulažu u umjetnu inteligenciju?

Strategije ulaganja u umjetnu inteligenciju značajno se razlikuju među državama članicama Unije, u rasponu od izravnog financiranja istraživanja i razvoja do neizravne potpore putem digitalizacije poslovanja i javnih usluga.

Primjerice, španjolski Nacionalni plan oporavka i otpornosti posebno dodjeljuje sredstva za jačanje razvoja umjetne inteligencije, s ciljem pozicioniranja zemlje kao lidera u znanstvenoj izvrsnosti i inovacijama.

Plan je usmjeren na razvoj alata za umjetnu inteligenciju i aplikacija na španjolskom jeziku za povećanje produktivnosti u privatnom sektoru i učinkovitosti u javnoj upravi.

Talijanski strateški program za umjetnu inteligenciju ima cilj učiniti Italiju globalnim središtem za istraživanje i inovacije umjetne inteligencije unapređenjem vještina i privlačenjem vodećih talenata za umjetnu inteligenciju.

Danska iskorištava svoj snažan ekosustav istraživanja i razvoja te visok 'digitalni intenzitet' u malim i srednjim poduzećima kako bi unaprijedila svoju nacionalnu digitalnu strategiju, uključujući korištenje umjetne inteligencije za poboljšanje javne uprave reformama.

Tko predvodi u ulaganjima?

Zajednički istraživački centar Europske komisije proveo je iscrpnu analizu financiranja povezanog s umjetnom inteligencijom u državama Unije. Next Generation EU (NGEU) i njegov Instrument za oporavak i otpornost (RRF) čine 70 posto ukupnih ulaganja u digitalnu transformaciju.

Konkretno, od 116,8 milijardi eura, koliko je NGEU RRF dodijelio za Digitalno desetljeće, 4,376 milijardi eura namijenjeno je projektima umjetne inteligencije. Analiza nacionalnih ulaganja otkriva Italiju kao predvodnika jer planira izdvojiti 1,895 milijardi eura za projekte povezane s umjetnom inteligencijom.

Slijedi Španjolska s 1,2 milijarde eura. Zajedno te dvije južnoeuropske nacije predstavljaju 71 posto ukupnih ulaganja dodijeljenih projektima povezanim s umjetnom inteligencijom unutar NGEU RRF-a. Hrvatska je na 15. mjestu s 16,2 milijuna eura, a europski prosjek je 162,1 milijun eura.

Danska prednjači na relativnoj osnovi jer izdvaja 8,7 posto digitalnog RRF proračuna za projekte umjetne inteligencije. Slijede Španjolska sa 6,4 i Irska s 5,2 posto. Hrvatska je s 2,81 posto blizu europskog prosjeka (2,95 posto).

Švedska, Nizozemska, Belgija i Austrija nalaze se na donjoj granici, izdvajajući manje od jedan posto svojih RRF proračuna za projekte povezane s umjetnom inteligencijom.