Kao što smo pisali, budućnost dizelaša sve je samo ne jasna, kako po mišljenju divova industrije - tako i potrošača. Kupci u nekim zemljama (posebno Velikoj Britaniji), masovno odustaju od kupovine dizelaša, no čini se kako u Hrvatskoj ljubav prema njima itekako još traje. U anketi tportala gotovo 60 posto čitatelja je reklo kako bi, u slučaju kupovine novog vozila, to bilo ono s dizelskim agregatom. 

Podaci govore kako bi se više od 20 posto onih koji su sudjelovali u anketi odlučilo za alternativna rješenja (plug-in hibride ili električna vozila), dok bi se preostalih 20 posto odlučilo na benzinca: 

Zagađenje zraka godišnje ubija na milijune ljudi (Nature), više nego li neke bolesti poput HIV-a, malarije i gripe. Stvari će se do sredine stoljeća samo drastično pogoršati, posebno u nekim gusto naseljenim dijelovima globusa. Gdje tu ulogu igra dizel, koji je od inicijalnog rješenja postao problemom sam po sebi?

Isprva se vjerovalo kako bi zbog niskih emisija CO2 dizel trebao biti spasonosno rješenje za svijet automobila i prometovanja općenito, no u jednom trenutku i iz nekog razloga zaboravilo se na emisiju drugih problematičnih plinova (poput NO2) i finih čestica koje zagađuju zrak - i uzrokuju preranu smrt ljudi. 

Tako su tek istraživanja od 2012. naovamo su pokazala kako je cijena koja se plaća korištenjem dizelskih motora golema. Svjetska zdravstvena organizacija te godine je klasificirala i ispušne plinove dizelskih motora kao definitivno kancerogene, kategoriju iznad one u kojoj su bili ranije (potencijalno kancerogeni). 

Nakon toga se 2015. dogodio i po svoj prilici prijelomni trenutak - dieselgate. Jedan od najvećih proizvođača automobila na svijetu, VW grupa - vlasnik brendova Volkswagen, Audi, Škoda i Seat, uhvaćen je kako su godinama varali na eko testovima. Godinama je auto industrija zavaravala političare koji su sugerirali potrošačima da kupuju upravo dizelska vozila za zaštitu okoliša i smanjenje utjecaja na klimu. 

Vrijedi imati na umu kako su EU norme vezane uz emisiju ispušnih plinova uistinu natjerale neke proizvođače da razviju dizelske motore koji su učinkovitiji i s manje emisije ispušnih plinova i čestica no ikad prije, no držanje uz te norme nije spriječilo moralnu paniku koja je nastupila odmah po skandalu. Povjerenje potrošača u auto industriju se opako poljuljalo. 

Kako se situacija produbljivala i otkriveni su neki detalji vezani uz ovaj skandal, uprave brojnih svjetskih gradova odlučile su reagirati najavama o zabrani prometovanja dizelskih motora u gradskim centrima. Volkswagen kao takav je obećao kako će ubrzano razvijati i elektrificirati svoju flotu vozila, a sličnu stvar napravili su nedavno i u Volvu. 

Usprkos medijskim bombastičnim najavama o vrlo skoroj smrti dizelskih motora, oni će očito tu biti još neko vrijeme - barem do ere u kojoj hibridna i/ili električna vozila ne stignu s kudikamo nižom cijenom i uz praktičnije punjenje.

Čak ni zabrane u gradovima koje su spomenute u tekstu nisu toliko jednostavne za izvesti. Veća je vjerojatnost da će se svijeta dizela u automobilima potrošači odricati postupno i tijekom sljedećih desetak i više godina, nego da će se dogoditi neka implozija u korištenju. 

Problem u cijeloj priči je i nagli obrat poruke vlada diljem Europe. Prije svega desetak godina govorilo se o tom kako su moderni dizeli fenomenalan i zdrav korak na putu prema elektrifikaciji vozila i alternativnim rješenjima, a priča je sada dijametralno suprotna. Dizel je doslovno prošao priču od goriva iz snova - do goriva iz pakla. Regulacije vladajućih stoga izgledno neće imati toliki utjecaj koliko informiranje potrošača i širenje poruke kako su dizelaši jednostavno - opasni za zdravlje.

Vozači moraju biti svjesni da CO2 nije jedini problem u cijeloj priči, koliko god dizelaši bili dragi zbog niza (drugih) razloga...