Ovo otkriće astronomima pruža uvid u nastanak masivnih galaksija u ranom svemiru. Rezultat istraživanja objavljen je na sastanku Američkog astronomskog društva početkom godine.

Kvazari se pojavljuju kad se plin u pregrijanom disku oko supermasivne crne rupe uvlači prema unutra, prosipajući energiju kroz elektromagnetski spektar. Količina elektromagnetskog zračenja koje emitiraju kvazari je ogromna, a najmasovniji primjeri lako nadmašuju čitave galaksije.

'Najudaljeniji kvazari presudni su za razumijevanje kako su nastale najranije crne rupe i za razumijevanje kozmičke reionizacije, posljednje velike fazne tranzicije našeg svemira', rekao je koautor studije Xiaohui Fan, profesor astronomije na Sveučilištu u Arizoni.

J0313-1806 je najudaljeniji i najraniji poznati kvazar, u potpunosti formiran oko 670 milijuna godina nakon Velikog praska. Novi kvazar je više od deset bilijuna puta svjetliji od našeg Sunca. To znači da izlijeva tisuću puta više energije od cijele naše galaksije. Izvor snage ovog kvazara je supermasivna crna rupa 1,6 milijardi puta masivnija od Sunca; to je najranija crna rupa za koju znamo u cijelom poznatom svemiru.

Do ovog opažanja došlo je pomoću različitih teleskopa, uključujući NOIRLabov četverometarski teleskop Víctor M. Blanco te Gemini South i Gemini North. Podaci teleskopa Blanco pomogli su u identifikaciji J0313-1806, dok su promatranja teleskopa Gemini South korištena za potvrdu njegovog identiteta kao kvazara. Za mjerenje mase središnje supermasivne crne rupe korišteni su visokokvalitetni spektri iz dviju zvjezdarnica na Havajima: Gemini North i zvjezdarnice W. M. Keck.

Prisutnost tako masivne crne rupe tako rano u povijesti svemira posebno zanima teoretičare stvaranja crne rupe. Astronomi sad trebaju objasniti kako je nastala kad je jedva imala vremena za to.

'Crne rupe stvorene od prvih masivnih zvijezda nisu mogle narasti ovako velike za samo nekoliko stotina milijuna godina', čudi se vodeća autorica istraživanja Feige Wang sa Sveučilišta u Arizoni.

Promatranjem je otkriveno kako se iz kvazara ispušta vjetar koji putuje petinom brzine svjetlosti. Energija koja se oslobađa tako ekstremnim odljevom dovoljno je velika da utječe na stvaranje zvijezda u cijeloj galaksiji domaćina kvazara, kažu istraživači.

Galaksija domaćin kvazara J0313-1806 proizvodi nove zvijezde 200 puta brže od Mliječne staze. Kombinacija ove intenzivne formacije zvijezda, svjetlećeg kvazara i visokobrzinskog odljeva čine J0313-1806 i galaksiju domaćina obećavajućim prirodnim laboratorijom za razumijevanje rasta supermasivnih crnih rupa i njihovih galaksija domaćina u ranom svemiru.

'Ovo bi bila sjajna meta za istraživanje stvaranja najranijih supermasivnih crnih rupa', zaključuje Wang koji se nada da ćemo na ovom primjeru saznati više o učinku izljeva kvazara na njihovu galaksiju domaćina, ali i kako su se stvarale najmasivnije galaksije u ranom svemiru, piše Sci Tech Daily.