Sveučilište u Arizoni ovog je utorka rasplelo priču o čudovišnoj galaksiji na rubu našeg svemira.

'Znanstvena zajednica ovakve galaksije smatra folklorom, nečemu sličnom mitu o jetiju' piše u službenoj izjavi. Iza bombastičnih usporedbi američkog sveučilišta nalazi otkriće astronoma Christine Williams koja je prva otkrila drevnu galaksiju - i to kao mrlju svjetla na očitanju teleskopa Atacama Large Millimeter Array (ALMA) u Čileu. Williams je zaključila da se 'vjerojatno radi o nečemu jako udaljenom i skrivenom u oblacima prašine'.

'Otkrili smo da promatramo masivno čudovište od galaksije čije su zvijezde jednako brojne kao kod Mliječnog puta, no puno aktivnije - one se tamo formiraju sto puta učestalije nego u našoj galaksiji' tvrdi koautor studije Ivo Labbé sa Sveučilišta Swinburne u Australiji.

Tim na čelu s Williams objavio je svoja otkrića u Astrophysical Journalu, naglasivši da je svjetlu koje dolazi iz udaljene galaksije trebalo 12.5 milijardi godina da stigne do Zemlje i do teleskopa ALMA. ALMA-om, podsjetimo, upravlja Južni europski obzervatorij, a cilj mu je pronaći i proučavati podrijetlo galaksija, zvijezda i planeta.

Promatranjem ove udaljene galaksije znanstvenici mogu naučiti više o tome na koji su način one nastajale u ranim danima svemira. Williams je, koskretno, novootkrivenu galaksiju nazvala 'karikom koja nedostaje'. Daljnja analiza ovog udaljenog kozmičkog diva jedan je od zadataka NASA-inog vječito odgađanog teleskopa James Webb (JWST).

'JWST će moći vidjeti kroz oblake prašine i otkriti točno koliko su velike ove galaksije i koliko brzo rastu, u nadi konačnog otkrivanja stvari koje sve dosadašnje simulacije nastanka galaksija jednostavno ne mogu objasniti' rekla je Williams. 'Tko zna? Možda su čudovišta poput ovog puno brojnija nego što smo mislili'.