Rudarenje bitcoina troši više električne energije od većine država, navedeno je u novom izvješću o njegovom štetnom utjecaju na okoliš.

Rudarenje je proces kojim se transakcije dodaju i potvrđuju na blockchainu. Ljudi diljem svijeta utrkuju se u korištenju računala za rješavanje složenih matematičkih zagonetki koristeći iznimno moćan hardver, kako bi dobili nove bitcoine.

U razdoblju od 2020. do 2021. na proizvodnju bitcoina potrošeno je 173,42 teravat sati električne energije. Kad bi bio država, po potrošnji bi bio na 27. mjestu i nadmašio Pakistan, gdje živi više od 230 milijuna ljudi. Usporedbe radi, Hrvatska je u 2022. godini potrošila 18,4 gigavat sati električne energije.

Bitcoin je time proizveo ugljični otisak ekvivalentan spaljivanju više od 40 milijuna tona ugljena. Kako bi se to nadoknadilo, studija Sveučilišta Ujedinjenih naroda pokazala je da bi trebalo posaditi 3,9 milijardi stabala, pokrivajući površinu gotovo jednaku Nizozemskoj, Švicarskoj ili Danskoj.

Prednjače fosilna goriva

Istraživanje objavljeno u časopisu Earth's Future pokazalo je da se rudarenje bitcoina uvelike oslanja na fosilna goriva. Ugljen je činio 45 posto izvora energije tijekom promatranog razdoblja, dok je na drugom mjestu prirodni plin s 21 posto.

Obnovljivi izvori energije kao što su solarna energija i vjetar osigurali su relativno mali udio utrošene električne energije.

Bitcoin Mining Council - koje predstavlja 43 posto rudara kriptovaluta diljem svijeta - i druge organizacije tvrde kako je ovaj energetski intenzivan proces od tada postao ekološki prihvatljiviji.

Njihovi podaci sugeriraju da je 59,9 posto električne energije koju su koristili članovi potjecalo iz održivih izvora u prvih šest mjeseci 2023. Međutim, te je brojke teško provjeriti i predstavljaju samo manje od polovice ukupne mreže, piše Sky News.