Novi znanstveni rad istraživača sa Sveučilišta u Nottinghamu pokušao je otkriti koliko planeta u našem susjedstvu može biti dom izvanzemaljskom životu. Dakako, pretpostavka je bila da se život na drugim planetima razvija na sličan način kao što se razvija na Zemlji.

Ustanovljeno je da u našem Mliječnom putu može postojati na desetke aktivnih civilizacija. To bi pak značili da su naši izgledi za dugoročno preživljavanje manji nego što smo možda mislili, piše Independent.

'Trebalo bi postojati barem nekoliko desetaka aktivnih civilizacija u našoj galaksiji pod pretpostavkom da je potrebno pet milijardi godina da se inteligentni život na drugim planetima formira kao na Zemlji', kaže Christopher Conselice sa Sveučilišta u Nottinghamu.

Znanstvenici su se evolucijom pozabavili na kozmičkoj skali koristeći takozvani astrobiološki kopernikanski limit. On se pojavljuje u dva oblika, užem i širem. Širi sugerira da se inteligentni život formira na planetu bilo kada nakon pet milijardi godina, dok uži pretpostavlja da se to dogodilo u razdoblju između 4,5 i pet milijardi godina.

Nova istraživanja drže se užeg ograničenja i pretpostavljaju da se nove vrste moraju razvijati u okruženjima bogatim metalima.

Prethodno istraživanje iz 2012. sugeriralo je minimalnu količinu metala potrebnog za formiranje planeta nalik Zemlji. Istraživači su otad koriste tim pretpostavkama kako bi dokučili koliko planeta u Mliječnom putu zadovoljava te preduvjete za nastanak života.

Otkrivanje bilo koje civilizacije u našoj galaksiji jako ovisi o tome koliko dobro možemo primiti signale iz svemira. To uključuje radio signale sa satelita i televizije. Ako ove tehnološke civilizacije postoje koliko i naša, koja signale odašilje posljednjih stotinjak godina, onda bi u našoj relativnoj blizini moglo postojati 36 inteligentnih civilizacija.

No, sve da i postoje, interakcija s njima bila bi izuzetno teška. Moguće civilizacije udaljene su od nas prosječno 17.000 svjetlosnih godina, a to komunikaciju čini veoma izazovnom. Drugi je scenarij da smo mi jedini inteligentan život u galaksiji i da civilizacije izumiru prije nego što ih mi možemo otkriti.

'Potraga za izvanzemaljskim inteligentnim civilizacijama otkriva kako nastaje život, ali nam daje naslutiti i koliko će trajati naša civilizacija“, kaže profesor Conselice.

'Otkrijemo li da je inteligentan život uobičajen, to bi pokazalo da bi naša civilizacija mogla potrajati puno dulje od nekoliko stotina godina. Otkrijemo li pak da u našoj galaksiji ne postoje aktivne civilizacije, to je loš znak za našu dugovječnost kao vrste', objašnjava Conselice. 'Tragajući za izvanzemaljskim inteligentnim životom, čak i ako ne pronađemo ništa, otkrivamo vlastitu budućnost i sudbinu.'

Istraživanje Sveučilišta u Nottinghamu nije prvo vezano uz razvoj inteligentnog života u galaksiji. Znanstvenici su tako pronašli potencijalno naseljivi planet nazvan Proxima b koji kruži oko zvijezde Proxime Centauri, približno 4,2 milijuna svjetlosnih godina od Sunca.

Ovaj planet prima usporedive količine energije koje Zemlja dobiva od Sunca. Postoji li na njemu tekućina, ona bi mogla omogućiti razvoj života. No pred istraživačima je još puno posla. Prije no što donesu konkretniji zaključak, trebat će provjeriti sastav tamošnje atmosfere i kemikalija koje omogućavaju postojanje života.