Kroz naš Sunčev sustav upravo prolazi drugi poznati međuzvjezdani posjetitelj, a budnim ga okom prati znanstvena zajednica i to uz pomoć svemirskog teleskopa Hubble.

Komet 2I/Borisov dolazi iz nepoznatog sunčevog sustava, a ime je dobio po astronomu amateru Gennadyju Borisovu koji ga je prvi primjetio još 30. kolovoza ove godine. Mjesec dana kasnije Međunarodna unija astronoma (IAU) potvrdila je da komet zbilja ne dolazi iz našeg Sunčevog sustava, prenosi Business Insider.

Brzina 2I/Borisova trenutno se kreće oko 177 tisuća kilometara na sat, a znanstvenici prognoziraju da će pored Marsa protutnjati još ovog mjeseca i to s vanjske strane njegove orbite, nakon čega će se približiti Zemlji i to na oko 300 milijuna kilometara udaljenosti.

2I/Borisov je, podsjećamo, drugi međuzvjezdani objekt kojeg su znanstvenici uspjeli 'uhvatiti' teleskopima prije nego što je protutnjao kroz naš sustav. Prvi poznati posjetitelj bila je duguljasta stijena Oumuamua za koju se čak tvrdilo da je mogla biti vanzemaljskog podrijetla. Oumuamua je letjela puno bliže Zemlji - mimoišli smo se na udaljenosti od oko 24 milijuna kilometara.

Ovaj put smo bili spremni

Za razliku od Oumaumue, 2I/Borisova su znanstvenici očekivali, što znači da su imali dovoljno vremena da prema njemu usmjere teleskope poput Hubblea pomoću kojeg su čak snimili nekoliko impresivnih fotografija koje su objavili 16. listopada, kada je 2I/Borisov bio 418,4 milijuna kilometara od Zemlje.

Na fotografiji možemo jasno vidjeti trag prašine oko jezgre kometa, premda je ona nažalost premalena da bi ju Hubble mogao prepoznati i snimiti. NASA pretpostavlja da je promjer jezgre nešto između 2 i 16 kilometara, a da je prašina koju ostavlja iza sebe sastavljena od leda koji pod utjecajem zračenja obližnjih zvijezda postaje para koja se u obliku mlazova izbacuje u svemir. Upravo ta prašina znanstvenicima je uvelike olakšala praćenje ovog kozmičkog objekta.

Prema dosadašnjim promatranjima, 2I/Borisov izgleda kao svaki drugi komet iz našeg sustava. 'Premda sustav iz kojeg je došao možda izgleda puno drukčije nego naš, zanimljivo je da se značajke kometa podudaraju s onima kakve smo već prepoznali u našem sustavu' komentirala je Amaya Moro-Martin iz Space Telescope Science Institutea.

Nastavak istraživanja

Hubble će nastaviti snimati komet sve do kraja 2020., premda znanstvenici navode razloge zašto bismo ga trebali nastaviti pratiti i nakon toga.

'Novi kometi su vrlo nepredvidive prirode' rekao je Max Mutchler iz tima Hubble. 'Ponekad se odjednom osvjetle ili se kreću naglo raspadati čim prvi put dođu u izravni susret sa intenzivnom vrućinom sunca. Hubble je spreman za praćenje svih tih potencijalnih promjena'.

Astronomi očekuju da će 2I/Borisov biti najsvjetliji tijekom prosinca ove godine kada će se najviše približiti suncu. Teleskopi srednje veličine moći će ga promatrati sve do travnja 2020. nakon čega će ga veći i složeniji teleskopi nastaviti promatrati sve do listopada 2020. kada će se vratiti nazad u međuzvjezdani svemir.

Jedna stvar koju možemo zaključiti iz dolaska 2I/Borisova koji se dogodio dvije godine nakon što je Oumuamua prošla našim sustavom, je da su međuzvjezdani posjetitelji puno češća pojava nego što smo mislili. Nedavno istraživanje je otkrilo da nekoliko sličnih povećih objekata u naš sustav uđe svake godine, dok stotine puno manjih jednostavno prođu nezamjećeni.