U radu na njemu sudjelovalo je više od 2700 istraživača iz 80 zemalja, a utrošeno je 9000 dana u najmanje 540 ekspedicija. To je najtemeljitija studija ove vrste koja je ikad poduzeta u svijetu.

'Ovo zajedničko međunarodno putovanje 21. stoljeća prvi put je sustavno definiralo činjenice o poznatim i nepoznatim, neistraženim prostranstvima oceana', rekao je na konferenciji u Londonu Ian Poiner, čelnik Census Steering Committee.

'Sav život na površini ovisi o životu u oceanima. Morski život daje nam polovinu količina kisika, mnoštvo hrane i regulira klimu. Iako je još puno toga ostalo nepoznato, sada bolje razumijemo svoju subraću i njihovo golemo stanište', dodao je.

Program, započet 2000. godine, stajao je oko 650 milijuna dolara, a trebao je dati odgovore na tri važna pitanja: Što je živjelo u oceanima? Što živi u oceanima? i Što će živjeti u oceanima?

Stručnjaci ističu da čak ni nakon deset godina rada još uvijek nije moguće procijeniti ukupan broj morskih vrsta. No znanstvenici su na temelju milijuna uzoraka uspjeli identificirati više od 6000 novih vrsta, od kojih je oko 1200 službeno opisano. Osim toga, zahvaljujući studiji ukupan broj poznatih vrsta povećao se sa 230.000 na 250.000.

Tijekom proteklog desetljeća sudionici projekta objavili su više od 2600 znanstvenih radova i sastavili najveću bazu podataka o morskim organizmima, a napredak tehnologije, poput dekodiranja DNK, omogućio im je pristup informacijama koje su donedavno bile nedostupne.

Iako je program tek nedavno dovršen, stručnjaci ističu da njihova misija nipošto nije okončana.

'Istraživanja oceana koji se brzo mijenjaju pomažu nam da shvatimo sami sebe. To nas potiče da nastavimo putem otkrića kako bismo u budućnosti mogli donijeti pametne odluke', rekao je profesor Boris Worm, čelnik projekta Census Studies of the Future.