Nedavna studija pokazala je da je tehnički, ekološki i ekonomski izvedivo lansirati data centre u orbitu na način koji je manje energetski intenzivan od njihova rada na Zemlji. 'Možemo reći da su rezultati vrlo ohrabrujući', rekao je Damien Dumestier, voditelj studije iz Thales Alenia Spacea. 'Pronašli smo rješenje koje je tehnički izvedivo, financijski smisleno i ima manji ugljični otisak nego na Zemlji', izjavio je Dumestier za Euronews Next.

Studija je trajala 16 mjeseci i koštala dva milijuna eura. Koordinirao ju je Thales Alenia Space u ime Europske komisije.

Data centri su fizički objekti koji čuvaju računalne sustave i velike količine podataka organizacija, a može im se pristupiti bilo gdje u svijetu. Za rad im je potrebna velika količina energije, kao i za hlađenje. Međunarodna energetska agencija (IEA) procjenjuje da bi data centri do 2026. mogli trošiti ukupno 1000 teravatsati godišnje, što je otprilike jednako potrošnji električne energije Japana.

Ideja se bazira na tome da bi svemirski data centar mogao raditi na solarnu energiju, čime bi bio manje energetski intenzivan. Međutim tako ambiciozan projekt vjerojatno ne bi bio spreman prije 2036. godine, rekao je Dumestier, a problem već sada kuca na vrata.

'Postoji mala skupina kupaca koji su nevjerojatno moćni i gladni prostora u data centrima te imaju duboke džepove', rekao je Kevin Restivo, voditelj istraživanja europskih data centara u konzultantskoj tvrtki za nekretnine CBRE, za Euronews Next. Ti kupci su velike tehnološke kompanije poput Microsofta, Amazon Web Servicesa i Googlea, poznate kao 'hiperskaleri'.

Restivo je naveo da u većini europskih metropolitanskih tržišta nedostaje dostupne energije te da je sve teže pronaći ili osigurati odgovarajuće zemljište s pristupom dovoljno snažnom izvoru energije. Kao rezultat toga, vidjet ćemo gradnju data centara u dijelovima europskih zemalja gdje ih prije nije bilo, rekao je, ističući Microsoftovu kupovinu zemljišta u Yorkshireu, na sjeveru Engleske, koje već ima osiguranu energiju.

'Plod mašte'

Što se tiče slanja podataka u svemir, Restivo je rekao da je to 'više plod mašte nego stvarnost u ovom trenutku'. 'Ipak, mislim da su istraživanja o data centrima u svemiru ili podvodnim data centrima vrijedna truda', dodao je za Euronews Next, naglašavajući da je testiranje granica njihova razvoja ključno za rast industrije.

Takvi razvojni projekti mogli bi uključivati mogućnost korištenja drugih metoda napajanja umjesto povezivanja na električnu mrežu ili rad s minimalnom intervencijom. Prednosti istraživanja dalekosežnih ideja poput svemirskih data centara također mogu omogućiti razvoj drugih svemirskih tehnologija, poput robotike ili lansirnih sustava.

Za energetsku učinkovitost svemirskih data centara potreban je novi tip lansirnog sustava s 10 puta manje emisija, navodi studija. Također bi oni trebali ostati u orbiti uz pomoć raketnog goriva, pa bi trebalo pronaći alternativu.

Dumestier je rekao da je u pregovorima s francuskom grupom Ariane i njemačkom svemirskom tvrtkom, a one su navele da stvaranje ekološki prihvatljivijeg lansirnog sustava nije odmah izvedivo, ali za nekoliko godina moglo bi biti.

Još jedan problem je osiguranje toga da svemirski data centri ne doprinose gomilanju nefunkcionalnih i zaboravljenih satelita. Dumestier je rekao da bi orbitirali na visini od oko 1400 kilometara, što je više od svemirskih satelita.

Ali osiguranje dugog vijeka trajanja svemirskih data centara i mogućnost ponovne upotrebe materijala ključni su za postizanje ciljeva održivosti. Oni bi mogli 'vratiti suverenitet podataka Europljanima, pružiti Europi vodeću priliku za razvoj i postati lider u svemirskom sektoru', rekao je Dumestier. 'U smislu prednosti, ovo je veliko i dostupno tržište te će otvoriti nova vrata za druge primjene.'