Sporazumom se želi osigurati obvezujući standardi za zaštitu podataka koji se razmjenjuju između policije i tijela za provedbu zakona s obje strane Atlantika.

Njime je pokriven prijenos svih osobnih podataka, kao što su imena, adrese ili kaznene evidencije, razmijenjene između EU-a i SAD-a za sprječavanje, otkrivanje, istraživanje i procesuiranje kaznenih djela, uključujući terorizam.

'Nakon šest godina pregovora, podižemo zaštitu podataka s SAD-om na novu razinu. Temeljna prava građana biti će bolje zaštićena nego danas. Sporazum nije pravni temelj za prijenos podataka, nego štiti one podatke koji su već legalno razmjenjuju. Tijela za zaštitu podataka mogu provjeriti usklađenost u svakom trenutku', rekao je izvjestitelj Jan Philipp Albrecht (Zeleni, Njemačka).

Temeljem Sporazuma građani s obje strane Atlantika imaju pravo na:

- obavijest u slučaju povrede sigurnosti podataka

- ispravljanje netočnih informacija

- sudsko obeštećenje na sudu.

Određuju se i ograničenja na daljnji transfer podataka i razdoblja zadržavanja.

Prijedlog kluba zastupnika ALDE i GUE, koji su tražili da Europski sud pravde ocijeni sukladnost ovog sporazuma s Ugovorom EU-a, nije usvojen.

Nakon što je Europski parlament odobrio tekst, Vijeće može sad usvojiti konačnu odluku te zaključiti međunarodni ugovor.

Nakon nekoliko poziva iz Europskog parlamenta, u 2010. godini Vijeće je ovlastilo Europsku komisiju da otvori pregovore o sporazumu između Europske unije i SAD-a o zaštiti osobnih podataka koji se odnosi na policijsku i pravosudnu suradnju.

Pregovori su počeli u ožujku 2011., a dogovor je postignut 8. rujna 2015. Nakon donošenja Zakona o pravnoj zaštiti Kongresa SAD-a donesenog u veljači 2016., u kojem se daje građanima EU-a pravo tražiti sudsko obeštećenje u SAD-u, sporazum je potpisan od strane Europske komisije i američkih tijela 2. lipnja 2016.

Vijeće je 18. srpnja 2016. zatražilo suglasnost Europskog parlamenta.