Duboki tuneli široki nekoliko kilometara skriveni ispod zaleđenog Sjevernog mora također se zovu tunelne doline, a nastali su zahvaljujući brzim rijekama koje su tekle ispod drevnih ledenih pokrova sjevernog dijela Europe. Premda se kanali danas skrivaju ispod blata na dnu mora, nedavno je istraživanje zahvaljujući modernoj tehnologiji stvorilo trodimenzionalne slike tih prastarih formacija.

Pored uvida u prošlost Sjevernog mora, ovi kanali bi mogli pomoći predvidjeti načine na koje će jednog dana nestati današnje ledene ploče poput onih na Grenlandu.

'Ove tunelne doline stvorene su tijekom posljednjih trenutaka drevnih ledenih ploča u ekstremno toploj klimi' kaže James Kirkham, član British Antarctic Surveyja (BAS) i predstavnik Sveučilišta Cambridge.

'Njihovo podrijetlo čini ih vrlo sličnima onome što će jednog dana, kroz par stotina godina, možda zadesiti Grenland ili čak Antarktike'.

Ako posjetite Grenland tijekom ljetnih mjeseci vidjet ćete velika jezera otopljene vode koji se sakupljaju na površini ledenih ploča. Ova se voda spušta niz pukotine do dna glečera gdje se razlijeva i otiče u more. Dok to radi, ona podmazuje kretanje ledene ploče iznad sebe. Znanstvenici su pomoću različitih senzora na nekoliko navrata pokušali razumijeti procese koji se odvijaju ispod glečera - NASA je čak niz tok poslala desetke gumenih patkica ne bi li vidjela kamo putuju Grenlandove podvodne rijeke.

Krajobrazi koje su Kirkham i kolege opisali objavljeni su u časopisu Geology te su informacije sakupili na drugačiji način - slikanjem velikog područja u visokoj rezoluciji tehnologijom za seizmičko istraživanje zvučnim valovima koja se inače koristi za snimanje sedimentacija na dnu mora pri provjeri stabilnosti potencijalne infrastrukture za naftu, plin ili obnovljive izvore energije. Znanstvenici su iste podatke iskoristili za izradu slike drevnog Sjevernog mora.

Tijekom prošlih 800.000 godina sjever Europe se često susretao sa ledenim pokrovom koji bi s mora tijekom hladnih razdoblja probio duboko u kopno, samo da bi se povukao nakon što su temperature opet porasle. Tijekom ovih toplijih razdoblja nastale su tunelne doline koje su znanstvenici uspjeli snimiti.

Kirkhamov tim u radu spominje otkriće složenih mreža ureza i depozita koje su nastale uslijed protoka rijeka i kretanja ledenjaka. Ove formacije uključuju takozvane eskere, mjesta gdje je voda izrezala pukotine u ledu koje su se nakon toga ispunile blatom i napravile neku vrstu prirodnog kalupa.

Na slici se mogu vidjeti vijugavi grebeni gdje su sedimenti bili stisnuti u pukotine koje su nastale u brzokrečućem ledu koji je odjednom stao.

Također su pronađeni i 'fosilni glečeri' koje znanstvenici zovu rupe za čajnik. Riječ je o mjestima gdje su se komadići leda odlomili od povlačućeg ploče, zabili se u blato i nakon toga, kako su se ploče topile, stvorili šupljne koje su se naknadno ispunile drugim vrstama sedimenata.

'Uzorci koje smo primjetili u seizmičkom očitanju pokazuju što su rijeke ispod leda radile stoljećima dok se led povlačio' objašnjava suosnivačica BAS-a Dr. Kelly Hogan. 'Oni nam isto prikazuju kako se nekad ponašao led na površini - vidljiva su mjesta gdje se led kretao brzo, kao i ona na kojima je stao i otopio se' rekla je u izjavi za BBC News. 'Sve sakupljene informacije mogu poslužiti za predviđanje kretanja modernih ledenih ploča te sukladno - razumijevanju potencijalne budućnosti Grenlanda i Antarktike.

Značajni uvid u topljenje ledenjaka

Nedavno izvješće UN-ovog panela o klimatskim promjenama (IPCC) opisuje topljenje Grenlanda kao rezultat povećanih temperatura zraka koje bi mogle utjecati na otapanje leda u ovom stoljeću. Pojačano otapanje poduprijet će tijek vode u 'vodovod' ispod glečera koji stvara formacije slične onima otkrivenima u Sjevernom moru.

Antarktika je malo drukčija zato jer su gubici leda na polarnom jugu potaknute dolaskom tople oceanske vode na rub ledenih ploča. Zagrijanje zraka je vidljivo na nekoliko mjesta, no ne predstavlja jednak utjecaj kao u slučaju Grenlanda.