NASA-in rover Perseverance je nakon 550 marsovskih dana sakupio skoro pola planirane kolekcije kamenja, uključujući neke koji sadrže organske molekule - potencijalne znakove da je na Crvenom planetu prije više od 3 milijarde godina bilo života. Riječ je o spojevima koji sadrže ugljik i dosta često vodik i kisik koji su nužni za nastanak života.

'Otkrili smo kamenje koje je nataloženo u potencijalno naseljivom okružju jezera, pa smo počeli tražiti potencijalne biopotpise' koje su proizveli nekadašnji živi organizmi, kaže Ken Farley, projektni znanstvenik s Caltecha, tijekom nedavno održane NASA-ine presice u JPL-u u Pasadeni. Tim iza Perseverancea izabrao je krater Jezero upravo zbog toga. Riječ je, bar se tako čini, o drevnoj delti rijeke - lokaciji na kojoj su se nekad mogli pronaći mikroorganizmi.

Farley naglašava da su pronađene organske molekule mogle nastati na druge načine - putem abiotičkih prirodnih procesa. Peseverance, doduše, ne može odlučno odrediti njihovo podrijetlo. Za tu analizu planira se misija sakupljanja uzoraka i transport na Zemlju u organizaciji NASA-e i ESA-e. Datum misije još nije određen, no računa se da će biti sprovedena tijekom tridesetih.

Tim iza Perseverancea očekuje da će rover imati dug životni vijek, kao što je bio i slučaj sa prethodnikom Curiosityjem koji, podsjećamo, još radi i istražuje. Trenutni plan je Perseveranceom donijeti uzorke na lokaciju gdje će novo slijetalo opremljeno malom raketom lansirati uzorke prema orbiteru koji nakon toga kreće prema Zemlji. Ukoliko misija pođe po planu, tim će orbiter i slijetalo lansirati 2027. i 2028., dok će letjelica puna kamenitih uzoraka sletjeti u pustinju Utah 2033. godine.

Ako se tijekom idućih par godina nešto dogodi s Perseveranceom, NASA ima 'plan B'. Rover će pohraniti uzorke na sigurnom mjestu gdje će ih se moći lako sakupiti. S obzirom da Marsu nema baš puno promjena vremena, jedina stvar koja bi na uzorke mogla utjecati su marsotresi. Sakupljeni uzorci bit će sakupljeni s dva helikoptera slična Ingenuityju.

Mars je, tim rečeno, trenutno potpuno nenaseljiv. Riječ je o svijetu s jako malo preostale atmosfere, niskom temperaturom, visokom radijacijom i otrovnim tlom. Znanstvenici, unatoč tome, vjeruju da je Crveni planet nekad bio puno gostoljubljivije mjesto na kojem je postojala tekuća voda, što ga čini najbližim svijetom Zemlji na kojem je nekad postojao život - makar to bili mikroorganizmi.

Putovanje Perseverancea otkrilo je da je krater Jezero geološki bogato područje puno sedimentnih i magmatskih stijena. Ne samo da je krater nekad davno vjerojatno bio delta rijeke, već i mjesto gdje se odigravala vulkanska aktivnost. Znanstvenici su roverom sakupili uzorke vozeći ga do prikladne točke koju su otkrile kamere SHERLOC i WATSON, nakon čega je probušio stijenu i sakupio uzorke u spremnike. Znanstvenici su do sad napunili 12 cjevastih spremnika, kao i nekoliko kontrolnih uzoraka. Rover, piše Wired, u sebi ima 43 spremnika.

Premda su Farley i kolege uzbuđeni oko Perseveanceovog otkrića organskih molekula, ovo nije prvi put da im je to pošlo za rukom. Drugi rover, Curiosity, istu je stvar otkrio u prahu analiziranog kamenja. Perseveranceova trenutna lokacija, pod imenom greben Wildcat, izgleda kao mjesto gdje bi se mogli pronaći tragovi drevnog života. Lokacija sadrži visoke koncentracije organskih spojeva uključujući sulfate, dok sama lokacija izgleda kao mjesto koje je, citiramo, 'moglo podržati biologiju'.

Tim Perseverance također je na grebenu Skinner sakupio dokaze o prošlosti kratera, otkrivši da je neko tamošnje kamenje zbilja doputovao izdaleka, vjerojatno uz pomoć drevne rijeke.

'Mislim da možemo reći da su ovo dva najvažnija uzorka koja smo sakupiti tijekom misije te da se jako radujemo njihovom pronalasku' rekao je David Shuster sa UC Berkeleyja, znanstvenik za uzorke na misijui Perseverance. 'Oba uzorka imat će visoku znanstvenu važnost za iduću generaciju znanstvenika nakon što ih vratimo na Zemlju'.