Mars, po novoj znanstvenoj pretpostavci, nikad nije mogao podržati vanzemaljski život zato jer je premalen da zadrži vodu. Pritusnost vode nužna je za evoluciju života kakvog poznajemo, dok potraga za prisutnosti tekućina inspirirala je brojne sonde i proučavanje Crvenog planeta u nadi potvrde da čovječanstvo nije samo u svemiru.

Naš planetarni susjed na površini nema vode, a znanstvenici nisu sigurni zašto. 'Sudbina Marsa zapečaćena je od samog početka' rekao je Kun Wang, pomoćni profesor zemaljskih i planetarnih znanosti na sveučilištu Washington u St. Louisu. 'Vjerojatno postoji neka granica vezana uz ograničenje veličine stjenovitih planeta, odnosno između tektonske aktivnosti i nastanjivosti - masi većoj onoj od Marsove' rekao je Wang.

Wang i kolege koristili su stabilne izotope kalija kako bi procjenili prisutnost i distribuciju hlapljivih elemenata i spojeva poput vode na planetu temeljeno na sastavu 20 potvrđenih marsovskih meteorita. Znanstvenici su otkrili da je Mars tijekom nastajanja izgubio više kalija i drugih hlapljivih tvari od Zemlje no da ih je zadržao više od Mjeseca i asteroida 4-Vesta koji su manji i sušiji od Marsa.

'Premda je nepobitno da je na površini Marsa bilo tekuće vode, teško je pomoću rovera i sondi otkriti točne količine', objašnjava Wang. 'Postoji velik broj modela uz koje je moguće proračunati sveukupnu količinu vode na Marsu od kojih nekoliko pretpostavlja da je Mars nekad davno imao više vode od Zemlje. Naš tim je vjeruje u taj scenarij'.

Prevelika blizina Suncu utjecala je na hlapljive tvari koje planet može zadržati te implicira da veličine variraju za planete koji imaju savršen omjer vode i naseljive površine - te da ih je puno manje nego što smo prije mislili. Znanstvenici koji će u budućnosti tražiti izvanzemaljski život, piše Independent, morali bi u obzir uzeti veličinu planeta, naglasio je profesor Wang.