Godišnje Izvješće o digitalnom napretku Europe (EDPR) prati napredak država članica Europske unije u pogledu njihove digitalizacije, temeljem kvantitativnih podataka iz Indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) i kvalitativnih podataka o politikama specifičnima za pojedinu zemlju. 

Napredak se prati na pet područja: povezivost, ljudski kapital, korištenje interneta, integracija digitalne tehnologije i digitalne javne usluge.

Ukupno gledano, Hrvatska je zauzela 24. mjesto od 28 država članica Unije. Iako je ostvarila spor napredak, pala je za jedno mjesto jer su ostale države napredovale brže.

Hrvatski se građani internetom služe više od prosjeka Unije. Osobito vole čitati vijesti, slušati glazbu, igrati igre ili gledati videosnimke i filmove na internetu.

55 posto Hrvata ima barem osnovne digitalne vještine. Ta je brojka blizu prosjeka EU-a (56 posto). Njihove digitalne vještine zadnjih nekoliko godina se poboljšavaju (skok sa 17. mjesta 2015. godine na 13. mjesto 2016.)

Kada je riječ o sklonosti pojedinaca da se služe uslugama na internetu, Hrvatska je u prošloj godini napredovala, ali jepala sa 13. na 14. mjesto. To je i dalje pokazatelj u kojem Hrvatska postiže najbolje rezultate i nalazi se iznad prosjeka EU-a.

Korisnici interneta u Hrvatskoj čitaju vijesti na internetu (91 posto, po čemu smo drugi u Europi), slušaju glazbu i igraju igre na internetu (85 posto, 8. mjesto), gledaju filmove (17 posto) i koriste se internetom za komunikaciju videopozivima (45 posto). 

Koriste se društvenim mrežama (69 posto), internetskim bankarstvom (53 posto) te se internetom koriste za kupovinu (45 posto korisnika interneta). 

Međutim, samo 2,7 posto radne snage činili su stručnjaci za informacijsko-komunikacijske tehnologije.  Nadalje, udio osoba s diplomom iz znanosti, tehnologije i matematike (STEM) iznosio je samo 1,6 posto u dobnoj skupini od 20 do 29 godina.

Upotreba digitalnih tehnologija u poduzećima gotovo je na razini prosjeka. Poduzeća se uslugama u oblaku služe više od prosjeka (16 posto, 9. mjesto). Promet malih i srednjih poduzeća koja prodaju usluge i proizvode na internetu u porastu je i iznad je prosjeka Unije.

Digitalne javne službe postupno se poboljšavaju. Rezultati Hrvatske u području dostupnosti otvorenih podataka iznad su prosjeka Unije, no broj korisnika usluga e-uprave povećava se sporo te nema napretka u pogledu pružanja usluga. 

Kao glavni u 2017. izdvojen je projekt e-škola, kojim se nastoji osigurati da digitalno pismeni nastavnici imaju na raspolaganju odgovarajuću opremu za IKT i da razvijaju elektroničke sadržaje za digitalno obrazovanje usklađene s potrebama tržišta rada. 

Najveći izazov za Hrvatsku u smislu digitalizacije predstavljaju loši rezultati u području povezivosti. Širokopojasni pristup u ruralnim područjima i pokrivenost brzim širokopojasnim internetom ograničeni su. Osim toga, cijene fiksnog širokopojasnog pristupa i dalje su izrazito visoke.

Više: Izvješće o digitalnom razvoju Europe (EDPR) 2017. - Hrvatska (PDF)