Dark web, malware, terorizam, ucjene, dječja pornografija... Ona je jako dobro upućena u tamne strane interneta. Uostalom, punih je 18 godina protiv kriminala djelovala na isturenim crtama obrane u Ministarstvu unutarnjih poslova. A cyber kriminal nije bila jedina stvar kojom se Kristina Posavec bavila u svojoj karijeri.

Uz visokotehnološki kriminal, obrađivala je ratne zločine, radila kriminalističko-obavještajnu analizu, sudjelovala u međunarodnoj policijskoj suradnji... Neko se vrijeme brinula za informacijsku sigurnost u jednoj banci, da bi se ove godine našla u ulozi zamjenice državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Posao o kojem bi se slobodno mogla snimiti neka hrvatska verzija serije 'CSI: Cyber' zamijenila je tako uredskim zadacima. Ako ništa drugo, to bi trebalo biti mirnije radno mjesto. No što je uopće ured u kojem sad radi i koja je njegova uloga?

Ured se bavi s četiri ključna područja digitalnog društva: digitalnim gospodarstvom, digitalnim vještinama građana, digitalnom javnom upravom i kibernetičkom sigurnosti. Dakle, opet smo na njezinu području...

Niz otvorenih pitanja oko virtualnih identiteta

'Više je riječ o smjernicama nego o praktičnom djelovanju, a time se više bave nacionalni CERT, ZSIS i MUP', kaže Posavec. 'Znači, pratimo događanja, direktive, dokumente i politike na razini EU-a. Sad su aktualni 5G, umjetna inteligencija, IoT... A tu je i međunarodna suradnja te suradnja s drugim tijelima nadležnima za informacijsku sigurnost.'

I gdje smo tu mi, ne samo Hrvatska, nego cijela Europska unija; pratimo li nove trendove?

'Europa nastoji hvatati korak s Amerikom i Kinom, a Hrvatska radi na izradi nacionalnog plana razvoja umjetne inteligencije. Ministarstvo gospodarstva vodi to, a mi smo uključeni u radnu skupinu kojoj je zadatak pobrojati resurse, otkriti prioritete i iznaći vlastitu strategiju', kaže Posavec. 'Postoji niz otvorenih pitanja oko stvaranja novih, virtualnih entiteta i identiteta; to je pravno, ali i etičko pitanje. Riječ je o kompleksnom području i nužne su procjene rizika. Nitko ne želi spriječiti razvoj tehnologije i njezinu primjenu, ali sve to treba uklopiti u postojeće okvire, na siguran način, a na dobrobit građana.'

Digitalna nepismenost globalni problem

Razmišlja se o umjetnoj inteligenciji, internetu stvari i proširenoj stvarnosti, no koliko je Hrvatska uopće digitalizirana? Jesmo li digitalno opismenjeni, pitamo našu sugovornicu.

'Hrvati su još nedovoljno digitalno pismeni. No nije to samo hrvatski problem, vrijedi to za manje-više sve države svijeta. Na svim stručnim skupovima može se čuti to da ljudi još nisu dovoljno digitalno pismeni. Ne samo da ne znaju dovoljno dobro koristiti postojeće usluge i alate, niska je i svijest o potrebi veće sigurnosti u digitalnom okruženju', kaže Posavec.

'Ljude treba educirati kako da se koriste digitalnim uslugama, privatno i na poslu, ali podjednako je važno da ih se nauči koristiti te usluge na siguran način. To vrijedi i za pružatelje usluga, od banaka, preko telekoma, do same države, ali i ljudi sami moraju voditi računa o svojoj sigurnosti', upozorava. 'Posebno se to odnosi na ranjive skupine, poput starijih osoba koje pružaju otpor digitalizaciji jer nemaju povjerenja u nju.'

Uslugu e-Građani koristi oko 600 tisuća Hrvata. Trenutno su im dostupne 54 usluge, a bit će ih i više. No puno ljudi i dalje će radije otići na šalter kako bi dobili papir u ruke, nego da istu stvar zatraže putem računala ili mobitela. Očito da većina još uvijek misli da dokument vrijedi samo ako je to nešto crno na bijelom...

'Ništa ne ide preko noći, ali radi se na tome. Postoje projekti za e/m-Potpis i e/m-Pečat, kojima bi se olakšalo poslovanje, aplikacija e-Osnivanje, kojom će se omogućiti otvaranje tvrtke putem interneta...', nabraja Posavec. 'No ljudima treba objasniti što imaju i što sve mogu koristiti. Možemo osmisliti i napraviti sve te platforme, ali ako ih nitko ne bude koristio, onda opet nismo napravili posao.'

Nije nužno zvati telefonom i obilaziti vrata

Ovih dana traje i kampanja #Digitalno društvo – digitalna Hrvatska, koju Ured provodi s Večernjim listom. 'Takozvanim digitalnim autobusom obilazimo zemlju i promoviramo Središnji državni portal, na kojem građani mogu dobiti sve informacije koje ih zanimaju, za sve usluge i za sva područja života. Što učiniti ako dobijete dijete, ako idete u mirovinu, ako želite otvoriti posao... Ljudi trebaju shvatiti da ne moraju nužno zvati telefonom i obilaziti od vrata do vrata te da se sve informacije mogu dobiti na jednom mjestu', objašnjava Posavec.

Uz nedovoljno razvijenu digitalnu pismenost, koliko je Hrvatska izložena hakerskim napadima? Odakle nam prijeti najveća opasnost?

'Postoje globalne prijetnje sofisticiranim hakerskim napadima, no u Hrvatskoj su trenutno puno veći problem različite vrste online prevara', otkriva Posavec. 'Građani još uvijek nedovoljno štite svoje osobne, financijske i poslovne podatke. Nezaštićeno ih koriste ili ih olako daju ljudima kojima ih ne bi trebali davati pa su često žrtve nekakvih prevara.'

Razne vrste novih prevara

'MUP često upozorava građane na razne nove vrste prevara, poput onih u kojima vas obavještavaju da ste ulovljeni na stranicama sumnjivog, obično pornografskog sadržaja, pa vas ucjenjuju i traže da ih za šutnju isplatite u bitcoinima ili nekoj drugoj valuti. Hrvatska i dalje ima više problema s takvim tipom cyber kriminala nego s velikim napadima na infrastrukturu. Nismo toliko zanimljivi.'

A što je s dark webom, tim velikim tržištem ilegalnih proizvoda i usluga, na kojem se može kupiti droga, širiti dječja pornografija, trgovati bankovnim podacima...?

'To područje još nije dovoljno istraženo i u tome je jako bitna međunarodna suradnja jer sve su te stranice uvijek smještene negdje drugdje', kaže Posavec. 'Ako tamo i ima hrvatskih korisnika, onih koji nude i prodaju takve proizvode i usluge, do njih možete doći samo razmjenom podataka sa službama u drugim zemljama. Suradnja između država izuzetno je bitna u cyber svijetu. Nijedna država ne može sama za sebe postići nekakve bitne rezultate i uspješno se boriti protiv zla.'

Ne dajte karticu, ne dijelite lozinke...

Jesu li korisnici uopće svjesni rizika kojem se izlažu na internetu?

'Ljudi su još uvijek jako opušteni i u virtualnom okruženju ponašaju se puno naivnije nego u realnom svijetu. Dok sam radila u policiji, znala sam pitati ljude: da sad netko na cesti zatraži bankovnu karticu od vas, biste li im je dali? Naravno da ne bismo, odgovorili bi. A kad na internetu zatraže da skenirate karticu i pošaljete je mejlom...?', ističe Posavec.

I savjet naše sugovornice za kraj: 'Kad izlazite iz stana, sigurno nećete za sobom ostaviti širom otvorena vrata. Tako ne biste trebali ostavljati drugima ni password za računalo.'