Istraživači su koristili podatke o više od 72 milijuna korisnika Facebooka kako bi analizirali načine na koje određene socijalne okolnosti utječu na ekonomsku mobilnost
Novo istraživanje, provedeno na više od 21 milijarde prijateljstava na Facebooku, potvrdilo je nešto što smo znali i prije: dobro je imati bogate prijatelje.
Istraživači su koristili podatke o više od 72 milijuna korisnika Facebooka kako bi analizirali načine na koje određene socijalne okolnosti utječu na ekonomsku mobilnost.
Rezultati su objavljeni dva članka u časopisu Nature.
Prvi članak fokusiran je na ekonomsku povezanost, izraz koji opisuje razinu bliskog prijateljstva između korisnika s višom i nižom razinom prihoda.
Istraživanje je pokazalo kako djeca s nižim primanjima imaju veće izglede za ekonomski probitak kad odrastu ako su blisko povezani s pojedinicma s višim primanjima.
Drugi članak se više bavi primjerima kako ti međuodnosi funkcioniraju u stvarnom svijetu.
Važnije od obitelji, školovanja...
U prosjeku, djeca s nižim primanjima bilježila bi porast od 8,2 posto u prihodima kad bi odrasla kad bi prihodi njihovih imućnijih prijatelja rasli za 25 do 50 posto.
Također bi češće završavali srednju školu, a i tinejdžerske trudnoće su bile rjeđa pojava.
Prijateljstva s imućnijima pokazala su se značajnijim čimbenikom nego struktura obitelji, kvaliteta školovanja, dostupnost poslova i rasni sastav zajednica u kojima su ispitanici živjeli.
Nije bilo važno ni gdje odrastaju. Ako su imali prijatelje bogatije od sebe, izgledi za stjecanje boljeg ekonomskog statusa kasnije u životu bili su veći.
Anonimno istraživanje je provedeno na uzorku od 72,2 milijuna korisnika Facebooka, otprilike 84 posto ukupnog broja odraslih osoba u Sjedinjenim Državama starih između 25 i 44 godine.
Obuhvatilo je aktivne korisnike te društvene mreže s najmanje sto kontakata. Procjena prihoda obavljena je temeljem poštanskih brojeva, škola koje su pohađali i drugih podataka, što je nadopunjeno podacima američkih poreznika.
Rezultati su također pokazali kako su siromašnija djeca, u pravilu, znatno sklonija sklapati prijateljstva u zajednici u kojoj su odrasli, dok bogatija to češće rade tijekom fakulteta.
U većim i po sastavu heterogenijim školama dolazi do manje interakcija između polaznika različitog imovinskog stanja. Slično je i s kvartovima u kojima je prisutna veća rasna raznolikost, piše Gizmodo.