Ako je za vjerovati novom istraživanju objavljenom u Journal of the Acoustical Society of America, potrošači diljem svijeta mogu si učiniti uslugu i uštedjeti na tisuće kuna ako traže slušalice koje stvaraju kvalitetan zvuk. Naravno da postoji i kvaka - a to je da potrošače općenito jednostavno boli briga za kvalitetu zvuka, već biraju po drugim parametrima
Istraživanje 'No correlation between headphone frequency response and retail price' već u samom uvodu navodi kako tržište slušalica ravnomjerno raste već desetljeće. Ponuda je jednako velika, no potrošači ne gledaju na kvalitetu zvuka kao najbitniji faktor u cijeloj priči, već bežičnost, oblik, dizajn i druge parametre. S obzirom na to, ne čudi kako među proizvođačima ima jako malo konzistentnosti po pitanju mjerene kvalitete zvuka.
Proteklih godina istovremeno rastu i tenzije objektivnog i subjektivnog mjerenja kvalitete zvuka, no prema mnogima je frekvencijski odziv među najbitnijim paramterima. Nažalost, ne postoji standardizirana 'meta' u koju proizvođači mogu ciljati pri izradi svojih slušalica. Harmanova krivulja možda jest popularna, no daleko je od kakvog standarda.
Je li moguće da slušalice od tisuću kuna zvuče kao one desetak puta skuplje? Upravo se na to osvrnulo spomenuto istraživanje i otkrilo da prodajna cijena nekih slušalica jednostavno ne mora značiti i odgovarajuće mjerljive audio karakteristike.
vezane vijesti
U istraživanju nisu mjerene harmoničke distorzije i neki drugi parametri, no stvari su postavljene jasno da se dođe do određenih zaključaka.
Dok korelacije između frekvencijskog odziva i cijena nema, istraživanje otkriva kako varijancija u niskofrekvencijskom odzivu ima manje što su modeli slušalica skuplji. To ukazuje na poboljšanu konzistentnost mjerenja bass odziva na slušalicama u višem cjenovnom segmentu. Ipak, istraživanje napominje i kako nije jasno je li visoka cijena rezultat boljih slušalica ili tek ponovljivosti mjerenja sa skupljim modelima.
Po objavi ovog istraživanja u medijima, dio audiofila koji se kunu u subjektivno mjerenje počeo je sipati drvlje i kamenje. Tvrde kako 'znanstveno, redukcionističko razmišljanje nije adekvatno za dobivanje istinske slike svih faktora bitnih za ljudske slušatelje' te da je mnogo toga 'jednostavno stvar osjećaja koje se ne smije ignorirati'.
Međutim, kako na taj način onda tvrditi da je nešto univerzalno dobro - posebno kada potrošači redovito naginju više spektru slušalica koje pružaju izraženije niske tonove nego li tzv. 'prirodni zvuk', onakav kakav je snimljen u studiju. Pri tom su mnogi i krivo interpretirali istraživanje, koje se bavilo tek jednim (iako vrlo bitnim) mjerljivim segmentom kvalitete slušalica.
Naravno kako postoje i komentari iz zajednica ljubitelja dobrog zvuka koji tvrde kako je istraživanje tek potvrdilo ono u što sumnjaju već duže vrijeme, da cijena nema mnogo veze s kvalitetom zvuka. Pritom se ne ulazi u materijale izrade, trajnost i druge značajke, već je u igri samo i isključivo - zvuk.
