Tema jednodnevne konferencije - u organizaciji britanskog veleposlanstva, UK Trade & Investment, Zagrebačkog inkubatora poduzetništva i Britanskog poslovnog centra Hrvatska - bila je vizija digitalne ekonomije u Europskoj uniji.

Najviše govora bilo je o britanskoj inicijativi koja zagovara jedinstveno digitalno tržište na području cijele Unije, a koje predviđa mogućnost korištenja digitalnih usluga bilo gdje i bilo kad, pod jednakim ili vrlo sličnim uvjetima, bez obzira jesu li korisnici građani ili poduzeća, uz istu razinu zaštite potrošača i podataka.

Tvrtkama bi to trebalo donijeti pogodnosti kao što su jedinstvena registracija za poslovanje u cijelom EU (što bi, između ostalog, pojednostavilo poslovanje vezano uz poreze, domene...), ali i mogućnost korištenja javnih podataka za komercijalne projekte.

Sadašnji sastav Europske komisije želi biti predvodnikom u poticanju digitalne ekonomije, za koju se očekuje da bi mogla donijeti više od 250 milijardi eura novih prihoda i doprinijeti otvaranju na stotine tisuća radnih mjesta te omogućiti podizanje konkurentnosti europskih poduzeća.

Nick Rusell, stalni predstavnik Velike Britanije pri EU, naglasio je kako se ne treba bojati disrupcije koju donosi digitalna ekonomija, već je iskoristiti kao priliku za rast i razvoj. Pritom se ne treba opterećivati rokovima, već gledati kako što kvalitetnije odgovoriti na izazove.

No imali smo prilike čuti i neobične te neuobičajene izjave i najave domaćih predstavnika vlasti.

Pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić tako je, na nemalo iznenađenje prisutnih poduzetnika, najavio kako bi najkasnije s početkom iduće godine javna uprava trebala obvezno primati e-račune, a jedan od idućih koraka Ministarstva gospodarstva bit će stvaranje platforme za servise namijenjene poduzetnicima.

Kružić je rekao kako ne zna zašto domaće tvrtke ne koriste e-račune u većoj mjeri te, njegovim riječima, 'bacio rukavicu privatnom sektoru u lice'. Pozvao je poduzetnike i na pomoć pri stvaranju digitalne platforme za turizam kako bi se granu koja čini 16 posto domaćeg BDP-a učinilo zanimljivijom i konkurentnijom.

'Podržat ćemo sve što otvara prostor investicijama i razvoju, otvoreni smo za nove poslovne modele, spremni smo maknuti poslovne barijere kako bi naši ljudi s idejom bili konkurentni', rekao je Kružić.

Pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Hrvoje Marušić naglasio je kako je digitalna ekonomija visoko među hrvatskim prioritetima, između ostalog i zato što bilježi pet do sedam puta veće stope rasta od drugih segmenata, a i donosi velike uštede. Naveo je primjer Estonije, zemlje koja je digitalizacijom javne uprave pridonijela BDP-u za 0,2 posto.

Ustvrdio je kako su više puta tražili mišljenje od privatnog sektora i nisu ga dobili, a ni privatni ni javni sektor ne mogu nas sami uvesti u doba digitalne ekonomije.

Na žalost, Marušić se nije zadržao dovoljno dugo na konferenciji da čuje poduzetnički odgovor. Uzvratio mu je serijski poduzetnik Damir Sabol, rekavši kako je umoran i frustriran od ukazivanja na nelogičnosti kojima vlast otežava digitalno poslovanje.

Kao primjer je naveo potpuno nepotrebno inzistiranje na fiskalizaciji digitalnih oblika poslovanja, forsiranju izdavanja računa na hrvatskom i u kunama u poslovanju s inozemstvom i slično.

Rekao je i kako je preselio poslovanje u London zato što tamo nema toliko birokracije, pravila se ne mijenjanju svaki dan, na raspolaganju ima više servisa koji olakšavaju poslovanje poduzetnicima, a i nema dvostrukog oporezivanja s ključnim partnerima poput Sjedinjenih Država. Da se njega pita, prvo bi dokinuo utjecaj Porezne uprave na kreiranje uvjeta poslovanja.

Sudionici su se složili u tome kako su digitalne vještine iznimno važne za razvoj digitalne ekonomije, da Hrvatska zaostaje u tome te da bi trebalo povećati ulaganja.

Kružić je čak rekao kako ne vjeruje da će naš sustav javnog obrazovanja biti dostatan za to, što je - smatra - prilika za privatni sektor te predložio porezne olakšice za poticanje digitalnog obrazovanja.

Zaključeno je kako nije još kasno za hvatanje priključka s naprednim digitalnim ekonomijama, poput američke ili južnokorejske. No male zemlje poput Hrvatske trebaju biti agilne i iskoristiti svoju veličinu kako bi plasirale disruptivne tehnologije i poslovne modele.