Mnogi će ljudi kao najvažniji trenutak američkog svemirskog programa Apollo izdvojiti onaj kad su 20. srpnja 1969. godine astronauti Neil Armstrong i Buzz Aldrin postali prvi ljudi koji su kročili na površinu Mjeseca.

Ali, ne dijele svi to mišljenje. Među onima koji se ne slažu je astronaut Rusty Schweickart, sudionik misije Apollo 9 koji je sad uključen u projekt zaštite Zemlje od asteroida.

Ako njega pitate, ključan trenutak dogodio se skoro sedam mjeseci prije Apolla 11, kad je posada Apolla 8 stigla do Mjeseca. Iako njeni astronauti nikad nisu sletjeli na Mjesec, Schweickart je uvjeren kako je to bio dosad najveći trenutak u povijesti ljudske civilizacije.

Apollo 8 bio je drugi let programa američke svemirske agencije NASA-e čiji je cilj bio spustiti ljudsku posadu na površinu Mjeseca.

Uvjeti prije polijetanja 21. prosinca 1968. godine bili su daleko od idealnih. Sjedinjene Države bile su upletene u Vijetnamski rat, kojem se dio domaće javnosti glasno i aktivno protivio. To su razdoblje obilježile pobune, dva pokušaja ubojstva istaknutih javnih osoba... Ozračje, ukratko rečeno, nije bilo dobro.

NASA i njeni dobavljači kasnili su s proizvodnjom lunarnih modula, letjelice koja je trebala astronaute dovesti do površine Mjeseca i vratiti ih nazad. Sovjetski Savez također je gurao svoj svemirski program, moglo se dogoditi da prestignu Amerikance i prvi postave ljudsku posadu u orbitu oko najvećeg Zemljinog prirodnog satelita.

Zapovjedni i servisni moduli, koji su trebali omogućiti putovanje od Zemlje do Mjeseca, mogli su biti spremni do prosinca 1968. Stoga su u NASA-i odobrili novi plan leta za Apollo 8.

Astronauti Jim Lovell, Frank Borman i Bill Anders neće sletjeti na Mjesec, ali će letjeti do i oko njega, što do tada nitko u povijesti nije uspio. Dapače, nitko još nije u tom trenutku dospio dalje od niske orbite oko Zemlje.

Let do Mjeseca trajao je oko tri dana. Astronauti su uspješno ušli u orbitu oko Mjeseca. Tada je nastala čuvena fotografija Earthrise, snimljena s udaljenosti od oko 386 tisuća kilometara.

Lovell je rekao kako mu je pogled na Zemlju iz te perspektive otvorio oči koliko je naš matični planet malen i važan. Mogao ju je u potpunosti prekriti palcem ako bi ga stavio na prozor.

Upravo je to trenutak kojeg Schweickart smatra najvažnijim za cijeli program Apollo. Bili su to prvi ljudi koji su izašli iz Zemljinog gravitacijskog bunara i ušli u gravitacijsku domenu drugog nebeskog tijela. Trenutka kad smo prvi put napustili okrilje Zemlje će se, uvjeren je, ljudi sjećati i za deset tisuća godina.

'Tada je čovječanstvo prvi put doista shvatilo kako smo napustili maternicu Majke Zemlje. Bilo je to kozmičko rađanje, prvi korak kakav više nikad nećemo ponoviti', rekao je Schweickart za Business Insider.