Biti kontrolor zračnog prometa znači baviti se vrlo zahtjevnim i stresnim zanimanjem. Veliko psihofizičko opterećenje, potreba reagiranja u djeliću sekunde i svjesnost da svakom donesenom odlukom riskirate gubitak ljudskih života - sve to utječe na mentalno i tjelesno zdravlje.

Dugotrajno profesionalno izlaganje takvom okruženju može prouzročiti fatalne operativne pogreške pogrešno odabranih, loše obučenih, na stres slabije otpornih pojedinaca. A da se to ne bi dogodilo, potrebno je odabrati najbolje od najboljih kontrolora leta, one koji se mogu suočiti sa svim izazovima što ih očekuju u njihovoj stresnoj okolini.

FER, NATO, NASA...

Velik korak u tom smjeru učinili su upravo domaći stručnjaci, ekipa znanstvenika sa zagrebačkog Fakulteta elektronike i računarstva. U suradnji s američkim stručnjacima oni razvijaju metode kojima se procjenjuje psihofizička sprema kontrolora leta.

Dugogodišnja znanstvena istraživanja na FER-u te Harvard Medical Schoolu i Massachusetts General Hospitalu rezultirala su nedavno objavljenim zajedničkim radom u uglednom međunarodnom časopisu IEEE Accesss. Rezultati su privukli pažnju brojnih stručnjaka pa se za njihov rad sada zanimaju razne zrakoplovne kompanije, ali i američka državna civilna uprava za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj - NASA.

O čemu je riječ i kakvo je značenje ovog istraživanja, pitamo jednog od voditelja projekta, prof. dr.sc. Krešimira Ćosića. Uz njega su u istraživanju sudjelovali dr. Siniša Popović i mag. Marko Šarlija s FER-a te dr. Vladimir Ivković, prof. Gary Strangman i dr. Quan Zhang iz Harvard Medical Schoola i Massachusetts General Hospitala.

'Nove metode i tehnologije za selekciju pojedinaca koji su sposobni funkcionirati i odolijevati visokom profesionalnom stresu bez značajnijih posljedica na njihovo zdravlje izuzetno su značajne i važne', ističe Ćosić. 'Kontrolori leta, piloti, astronauti, interventne i specijalne snage, vatrogasci, kirurzi... svi se oni bave takvim izazovnim zanimanjima.'

Ocjenjivanje otpornosti na stres

Znanstvenici s FER-a primijenili su razvijene metode u procesu selekcije budućih kandidata za kontrolore leta u suradnji s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe, a znanstvenici s Harvarda na astronautima koji se pripremaju za buduće svemirske letove.

Pojednostavljeno, sustav za ocjenjivanje otpornosti na stres, na kojem su radili hrvatski i američki znanstvenici, razvijen je i primijenjen u procesu odabira 40 kandidata. Stimulacija je uključivala akustične podražaje stresa te njihove modulacije; zvukove probijanja zvučnog zida i druge odbojne slike i zvukove. Kandidatima su mjereni otkucaji srca, respiratorna sinusna aritmija, kardijalna alostaza, elektromiografska i elektrodermalna aktivnost... Ukratko, provjeravalo se i mjerilo kako tijelo i psiha kandidata reagiraju na stres.

Rad je u okviru programa Znanost za mir i sigurnost podržao Odjel za sigurnosne izazove u NATO-u, a ova se metoda lako može prilagoditi i primijeniti u procesima selekcije sličnih stresnih zanimanja kao što su spasioci, piloti putničkih i vojnih zrakoplova i vojnici općenito.

Projekt kao stvoren za Eurocontrol

'Recenzenti su predložili da se rezultati ovih znanstvenih istraživanja, s obzirom na njihovo značenje, uključe u buduće postupke selekcije kontrolora zračnog prometa kao standardna procedura', kaže Ćosić. 'Za to bi posebno zanimanje mogao pokazati Eurocontrol, s obzirom na odgovarajuće regulative EU-a koje se odnose na kontrolu i upravljanje radnim stresom kontrolora leta.'

'Projektu doprinosimo ekspertizom u procjeni psihofizioloških reakcija na ekstremne uvjete te tehnologijom koju smo u te svrhe razvili uz potporu NASA-e za praćenje zdravlja astronauta tijekom svemirskih letova', objašnjava dr. Ivković ulogu njegova Laboratorija za istraživanje mozga i integrativnu fiziologiju iz Bostona. Neka su rješenja doista jedinstvena:

'Naša tehnologija je prijenosna i može se nositi u odjeći. Ona omogućava istovremeno praćenje rada mozga i drugih fizioloških sustava poput kardiovaskularnog, živčanog, muskuloskeletnog itd. A sve to omogućava objektivnu procjenu stanja organizma tijekom raznolikih ljudskih aktivnosti koje se ne mogu pratiti standardnim tehnologijama', kaže Ivković. 'Cilj nam je nastavak razvoja ove tehnologije te njena primjena u biomedicinskim istraživanjima, ali i kao dijagnostičkog sredstva u kliničkoj medicini.'

Umjetna inteligencija i strojno učenje

'Ova istraživanja do sada je financirao NATO-ov znanstveni odbor, a za njih je zainteresirana i NASA. Zbog toga očekujemo dalje jačanje suradnje koja može biti zanimljiva i za mnoga druga područja ljudskih djelatnosti u kojima nove metode i tehnologije, posebno umjetna inteligencija i strojno učenje, mogu imati velik potencijal', kažu voditelji projekta Ćosić i Ivković.

'Svjesni smo toga da bez novih ulaganja nema daljnjeg napretka pa zbog toga uspostavljamo i čvršće veze s tvrtkama Qatar i Singapore Airlines', rekao je Ćosić.