Prosječna osoba provodi više od dva sata dnevno na društvenim mrežama, a tinejdžeri taj broj udvostručuju koristeći platforme poput TikToka i Instagrama. Kako stručnjaci upozoravaju na ovisničke značajke društvenih mreža, sve više ljudi traži načine da se oslobodi ove navike - što potvrđuje i porast pretraga za 'detoks od društvenih mreža' na Googleu od 60 posto u posljednjih nekoliko mjeseci. Ali pomaže li zaista odmor od društvenih mreža? Istraživanja kažu - da, a koristi za mozak i mentalno zdravlje mogli bi vas iznenaditi
Mnogi od nas već smatraju da provodimo previše vremena skrolajući, a taj problem samo ističe činjenica da je Oxford University Press izabrao izraz 'propast mozga' (engl. brain rot) za riječ godine 2024.
Naime sintagma brain rot označava pogoršanje mentalnog ili intelektualnog zdravlja osobe uslijed beskrajnog skrolanja društvenim mrežama. Međutim smanjiti vrijeme provedeno na njima nije lako, iako se tako na prvu možda čini. A mnogima je to istovremeno na popisu novogodišnjih odluka.
vezane vijesti
Anna Lembke, stručnjakinja za ovisnosti i autorica knjige 'Dopamine Nation: Finding Balance in the Age of Indulgence', objašnjava da se ljudi mogu navući na digitalne medije na isti način kao na drogu. Svaki lajk, komentar ili simpatičan video mačke potiče lučenje dopamina, hormona sreće, u mozgu.
Međutim on teži održavanju ravnoteže dopamina, što Lembke opisuje kao mehanizam klackalice. Neprestano skrolanje remeti tu ravnotežu, pa mozak s vremenom smanjuje proizvodnju dopamina ili usporava njegov prijenos. To može dovesti do stanja 'dopaminske deficijencije' te nam treba više vremena na mreži da bismo se dobro osjećali.
Pauza od društvenih mreža može pomoći mozgu da resetira sustav nagrađivanja i prekine ciklus kompulzivne konzumacije sadržaja.
Kako napraviti pauzu od društvenih mreža
Ne postoji univerzalno rješenje za detoks, kaže Paige Coyne, koautorica studije o utjecaju dvotjedne pauze od društvenih mreža na 31 mladu odraslu osobu. 'Pretjerano korištenje društvenih mreža različito je za svakoga', objašnjava Coyne, dodajući da je ključno postaviti realistične ciljeve za smanjenje vremena utrošenog na njih, piše National Geographic.
Preporučuje se suzdržavanje koliko god je moguće, a idealno četiri tjedna, ali čak i kraće pauze mogu poboljšati mentalno zdravlje. Studija provedena na 65 djevojčica i djevojaka u dobi od 10 do 19 godina pokazala je da je trodnevna pauza od društvenih mreža poboljšala njihovo samopoštovanje i smanjila osjećaj srama zbog oblika tijela.
Prvih nekoliko dana detoksa može biti teško, kaže Sarah Woodruff, koautorica iste studije. Simptomi 'krize' poput anksioznosti su očekivani dok se mozak prilagođava nižim razinama dopamina. Ipak, s vremenom postaje lakše i ljudi često uživaju u detoksu više nego što su očekivali.
Podrška prijatelja ili obitelji može olakšati taj proces. Tijekom jednog od eksperimenata sudionici su koristili grupe na WhatsAppu kako bi podijelili svoja iskustva, što je smanjilo osjećaj izolacije.
Važno je postaviti si granice
Nakon detoksa važno je postaviti granice kako biste spriječili povratak starim navikama. Fizičke i mentalne barijere, poput isključivanja obavijesti ili ostavljanja telefona izvan spavaće sobe, mogu biti od pomoći. Zamjena trenutnih zadovoljstava dugotrajnijim aktivnostima, poput kuhanja ili sviranja nekog instrumenta, također pomaže održati ravnotežu u mozgu.
Stručnjaci preporučuju periodične detokse tijekom godine kako bi se zadržala zdrava ravnoteža u konzumiranju društvenih mreža. 'Ne možemo se u potpunosti riješiti društvenih mreža, ali povremena pauza može nam pomoći da preispitamo način na koji ih koristimo i kako utječu na nas', zaključuje Woodruff.
