Malo koga će začuditi to ako kažemo da britanski milijarder i poduzetnik Richard Branson slovi kao sklon rizicima i osobnoj promociji.

To što je u 70. godini poletio do ruba svemira i vratio se nazad tek je vrhunac niza pustolovnih pothvata kojima je privlačio pozornost javnosti.

Svojedobno je tako primjerice provozao tenk njujorškom Petom avenijom, preplovio kanal La Manche u amfibijskom vozilu i skakao padobranom s vrha hotela.

Također često nastupa kao glasnogovornik svojih brojnih tvrtki i pojavljuje se u reklamama za njihove proizvode i usluge, a vidjet ćete ga i u manjim ulogama u filmovima kao što su 'Casino Royale', 'Povratak Supermana' i 'Put oko svijeta u 80 dana'.

Ipak, čini se da sam sebe ponajprije vidi kao sanjara i vizionara koji prkosi konvencijama, uvriježenim načinima razmišljanja i djelovanja.

Tijekom trominutnog leta u bestežinskom stanju u svemirskoj letjelici Unity obratio se djeci koja su gledala njegov izlet iznad Zemlje.

'Nekoć sam bio dijete koje je sanjalo gledajući zvijezde. Sad sam odrasla osoba, u svemirskom brodu s puno drugih divnih ljudi i gledam našu prekrasnu, prekrasnu Zemlju.

Iduća generacijo sanjara: Ako možemo ovo, zamislite što tek vi možete postići!' poručio im je.

Dobar nos za rano otkrivanje trendova

Branson je od malih nogu pokazivao sklonost poduzetništvu. Njegov otac Edward htio je da mali Richard izraste u odvjetnika kao i on, ali i njegov djed George Arthur Harwin Branson, sudac britanskog Vrhovnog suda i član Tajnog vijeća, savjetodavnog tijela britanske krune.

Umjesto toga Branson je napustio srednju školu 1972. godine da bi se počeo baviti onim što ga zanima.

Najprije su to bile studentske novine, da bi se upustio u posao koji će mu donijeti prve milijune: diskografiju. Pokrenuo je tvrtku Virgin, nazvanu tako navodno zbog toga što većina zaposlenika nije imala pojma o poslu u koji su se upuštali.

Virgin Music izrastao je s vremenom u jednu od deset najvećih diskografskih kuća na svijetu. U njihovu katalogu bili su izvođači u rasponu od pionira punka Sex Pistolsa, preko ikona osamdesetih godina prošlog stoljeća Culture Cluba, do veterana poput Rolling Stonesa.

No na put do slave krenuo je zahvaljujući neočekivanom uspjehu albuma 'Tubular Bells', prvijenca Mikea Oldfielda, glazbenika koji će i sam postati zvijezdom nakon toga.

Branson je tom prilikom pokazao da ima nos za prepoznavanje trendova dok su još u začetku. Naime Oldfieldov uradak bio je atipičan za uspješnice tog doba - praktično potpuno instrumentalan komad progresivnog rocka bez hit singla kojim bi ga se moglo promovirati na radiju i televiziji.

Pa ipak, djelomično zahvaljujući uspjehu filma 'Egzorcist', u kojem je korišten, album je dosad prodan u približno 15 milijuna primjeraka diljem svijeta.

Nakon uspjeha s kompanijom Virgin Music Branson je počeo širiti svoje poduzetničko carstvo na druga područja, poput javnog prijevoza (vlakova i zrakoplova), kozmetike, mobitela, radiopostaja...

Danas časopis Forbes procjenjuje njegovo osobno bogatstvo na 5,9 milijardi američkih dolara dok njegove tvrtke vrijede 12,9 milijardi dolara. Sklon je prihvaćanju neobičnih ideja, ne libi se zakačiti s jačima od sebe i iznimno je uporan.

Bilo je, naravno, i padova. U jednom trenutku tako je morao prodati Virgin Records da bi mogao sačuvati Virgin Atlantic. Ali rijetko bi odustao od onog što je naumio.

Put u svemir bio mu je mladenački san

Bilo mu je tek 19 godina kad se američka svemirska letjelica Apollo 11 spustila na Mjesec. Kao i milijuni drugih diljem planeta, gledao je s obitelji taj povijesni događaj na televiziji i čvrsto odlučio da će i sam jednog dana poletjeti u svemir.

To se dugo činilo vrlo teško izvedivim jer su svemirski letovi sve donedavno bili iznimno skup pothvat, dostupan isključivo državama koje su raspolagale s dovoljno resursa da bi se mogle upustiti u njega.

Ali vremena su se mijenjala. Bransonovo bogatstvo je raslo, a tehnologija napredovala, postajući sve jeftinijom i pristupačnijom. Virginovi zaposlenici dobili su nalog pratiti razvoj situacije na tom polju.

Navodno ga je legendarni astronaut Buzz Aldrin uvjerio da je jeftinije i sigurnije lansirati svemirsku letjelicu s aviona umjesto s površine Zemlje.

Tijekom 1996. godine pokrenut je natječaj Ansari X-Prize, kojim je nuđeno deset milijuna američkih dolara nagrade prvoj privatnoj organizaciji koja uspije poslati u svemir letjelicu s ljudskom posadom što ju je moguće ponovno koristiti, i to dva puta u dva tjedna.

Utrka za X-Prize

Branson je 1999. registrirao naziv Virgin Galactic, da bi tri godine kasnije doznao za SpaceShipOne. Riječ je bila o projektu tvrtke Scaled Composites, u kojoj su uz pomoć novca suosnivača Microsofta Paula Allena razvijali letjelicu koja bi mogla uzeti X-Prize.

Branson je brže-bolje dogovorio suradnju s Allenovom tvrtkom Mojave Aerospace Ventures za licenciranje njihove tehnologije kako bi je mogao koristiti uz svoju za komercijalne letove.

U rujnu 2004. najavio je da će sponzorirati sudjelovanje letjelice SpaceShipOne u natjecanju za X-Prize. Već 4. listopada iste godine ta se letjelica uspješno drugi put vratila iz svemira.

Krajem iduće godine vlasti američke savezne države New Mexico ponudile su Virgin Galacticu pogon Spaceport America, vrijedan 225 milijuna američkih dolara, za probne i svemirske letove.

Razvoj letjelice nije glatko tekao, što nije neočekivano uzme li se u obzir to o koliko je složenom i zahtjevnom procesu riječ. Eksplozije i drugi incidenti u više su navrata prisilili Bransona i njegov tim na odgađanje slanja ljudi u svemir.

Ipak, on nije gubio nadu i vjeru u ideju da su mogući komercijalni privatni letovi te vrste. Imao je u tome i podršku - odustala je tek nekolicina od barem 530 ljudi koji su već platili 200 tisuća američkih dolara kako bi bili među prvima koji će letjeti u organizaciji kompanije Virgin Galactic.

Tragedija prije uspjeha

Prvi probni let rakete SpaceShipTwo dogodio se u travnju 2013. godine. Nakon još dva uspješna leta došlo je do tragedije. Krajem listopada 2014. letjelica se raspala tijekom četvrtog probnog leta, pri čemu je poginuo kopilot Michael Alsbury, a pilot Peter Siebold bio je ozlijeđen.

Branson je tada priznao da ga je to nakratko pokolebalo. Ali nedugo zatim vratio se u pogon u pustinji Mojave. Uslijedio je niz testova bez uključivanja motora, tijekom kojih su testirane nove tehnologije te sustavi.

Tek u travnju 2018. ponovno su uključeni motori na SpaceShipTwo i doveli su letjelicu Unity s ljudskom posadom do visine od 25 kilometara.

Put za njegov let do ruba svemira i početak ere svemirskog turizma bio je otvoren. Prvi komercijalni letovi Virgin Galactica zakazani su za 2022. godinu. Među onima koji su kupili kartu je i Elon Musk.