Optimisti su uvjereni kako bismo zrakoplovima pogonjenima u potpunosti na baterije mogli letjeti već do kraja iduće dekade. No, prepreke nisu male
Ideja o letu na električni pogon prisutna je već desetljećima, ali je tek zadnjih nekoliko godina počela ozbiljnije zaživljavati.
Deseci startupova i tvrtki razvijaju prototipove na baterijski i hibridni pogon. Među njima su i divovi poput Airbusa, Boeinga i Ubera.
Većina prototipova su futurističkog izgleda, tanki, izrađeni od lakih ugljikovih vlakana, negdje na pola puta između aviona i helikoptera. Uglavnom obećavaju smanjivanje buke i zagađenja koje obično vežemo uz zračni promet.
NEKOLIKO TRIKOVA
Što trebate znati ako želite brzo napuniti smartfon
No, na letjelicu za osobne potrebe koja će moći uzlijetati i slijetati vertikalno, biti sigurna za posadu i okolinu te ujedno biti komercijalno isplativa morat ćemo pričekati dok tehnologija baterija još ne napreduje.
Baterije su trenutno preteške, preskupe i ne daju dovoljno energije ni za dvosjed s dometom više od nekoliko kilometara. Gorivo za mlažnjake neuporedivo je učinkovitije: daje 43 puta više energije nego baterija koja je podjednako teška.
Može li ta tehnologija biti značajnije poboljšana u doglednoj budućnosti? Gustoća energije - količina energije pohranjene u dani sustav - ključna je metrika.
Moguće je kako će gustoća baterije rasti pet do osam posto godišnje. Ali, morala bi biti otprilike pet puta veća nego što je sad. Sadašnjim tempom malo je vjerojatno kako će hibridne električne tehnologije biti komercijalno korištene u zrakoplovstvu prije 2030. godine.
Tijekom lipnja 2016. godine zrakoplov na solarni pogon Solar Impulse 2 izveo je prvi let oko Zemlje. Trajao je godinu dana. Pogonio ga je motor kojeg je napajalo 17.000 fotonaponskih ćelija tijekom dana. Ipak, takav zrakoplov ne može biti korišten u komercijalne svrhe. Kabina mu nije pod tlakom niti je grijana, a u nju stane samo pilot. Uz to je letio oko 18 puta sporije od mlažnjaka.
Long ESA, djelo inženjera Burta Rutana, postao je 2012. najbržom letjelicom na električni pogon. Postigla je brzinu od 326 kilometara na sat noseći jednog pilota. Boeing 787 može letjeti više nego dvostruko brže i ponijeti više od 242 putnika.
Izazovi su veliki, ali startupovi se ne daju obeshrabriti. Zunum Aero, startup kojeg su podržali Boeing HorizonX i JetBlue Technology Ventures, smjera razviti zrakoplov na hibridni pogon za 12 putnika i poslati ga u probni let do 2022. Airbus s Rolls-Royceom i Siemensom razvija E-Fan X, a Kitty Hawk (startup kojeg financira Googleov suosnivač Larry Page) Flyer, jednosjed kratkog dometa koji može uzletiti i sletjeti okomito.
U Uberu predviđaju kako će njihov zrakoplov koji može okomito uzlijetati i slijetati biti u pogonu do 2022. U tu svrhu su iz Tesle doveli stručnjakinju za baterije Celinu Mikolajczak, čija će zadaća biti razviti dovoljno laku i moćnu bateriju.
Prošlog svibnja elektirčni zrakoplov srušio se nedavno nakon polijetanja s piste u blizini Budimpešte u Mađarskoj. Smrtno su stradali pilot i putnik. U Siemensu, u kojem su pomogli razviti zrakoplov Magnus eFusion, testirali su motore i baterije visoke gustoće.
Nakon nesreće proizvođači su naveli kako je uzrok nepoznat, ali svjedoci su opisali kako je letjelica manevrirala na maloj visini prije no što se zapalila i srušila gotovo okomito. Taj opis upućuje na baterije kao mogući uzrok nesreće, piše Verge.
