Najnovija 'vodena mapa' Marsa mogla bi nam pružiti niz vrlo važnih informacija o planetarnoj povijesti te otkriti nekolicinu mjesta na koja bismo jednog dana mogli sletjeti. Znanstvenici iz ESA-e proveli su deset godina razvijajući neobičan marsovski zemljivid za kojeg su podatke pružila dva orbitera.

Rezultat je, piše The Next Web, impresivan - otkrivene su stotine tisuća područja sa različitim depozitima minerala koji su nastali zahvaljujući interakciji stijena i vode. S obzirom da minirali i dalje sadrže vodene molekule, oni mogu prikazati lokacije na kojima možemo izvući vodu za potencijalne ljudske baze. Nadalje, ove nakupine također mogu poslužiti kao idealna mjesta za traženje odgovora na pitanje je li na Marsu nekad postojao život.

Mapa bi također mogla promijeniti način na koji shvaćamo marsovsku povijest.

'Zahvaljujući ovom radu otkrili smo da je nenalaženje minerala u prastarim područjima zapravo čudna stvar', rekao je John Carter iz Institut d’Astrophysique Spatialea u Parizu.

Mapa koristi podatke sakupljene pomoću dva komplimentarna alata: CRISM spektrometra na NASA-inom Mars Reconnaissance Orbiteru i instrument OMEGA na ESA-inoj letjelici Mars Express.

Znanstvenici su sakupljene podatke spojili kako bi etablirali lokacije i količine vodenastih minerala, a sljedeći im je plan proučiti podatke za dokazima da je voda prisutna na globalnoj razini ili tijekom kratkih i intenzivnih razdoblja. Također će potražiti dokaze je li Mars ikad imao klimatske uvjete koji su podržavali život.

Tim je također otkrio područje Oxia Planum koje je bogato glinom te koje je bilo izabrano kao slijetalište za ESA-in rover Rosalind Franklin. Konačno, znanstvenici se također nadaju da će ovim podacima pomoći pri planiranju za mjesto slijetanja tijekom budućih misija.