Zemlja bi se u sljedećih 30 godina mogla suočiti s hladnoćama i snježnim olujama, posljedicom solarnog minimuma, upozorava znanstvenica Valentina Zharkova sa sveučilišta Northumbria. Naime, poznato je da se Sunce kreće u 11-godišnjim ciklusima, nalik otkucajima srca. Aktivni period naziva se solarnim maksimumom, a vrijeme kad površinska aktivnost postaje prigušena solarnim minimumom. A to se događa upravo sada.

Tajna Sunčevih ciklusa

Pojednostavljeno, priča ide otprilike ovako: u prosjeku svakih 11 godina Sunčevo zračenje se promjeni za 0,1 posto. Ta je promjena povezana s promjenama u broju i jačinom Sunčevih pjega i drugih Sunčevih aktivnosti: od sastava Sunčeve atmosfere, korone i vjetra, preko promjena u kratkovalnom zračenju od ultraljubičastog prema X-zrakama, do promjena u učestalosti pojave Sunčevih baklji i toka visokoenergetskog kozmičkog zračenja.

Sunčevi ciklusi povezani su s brojem Sunčevih pjega, a taj se broj kontinuirano prati još od 1745. U posljednjih 309 godina izbrojano je 28 Sunčevih ciklusa; najkraći je trajao devet, a najduži 14 godina. Od 1645. do 1715. broj Sunčevih pjega bio je vrlo malen i podudarao za s vrlo hladnim vremenom koje nazivamo Malim ledenim dobom.

Pad temperatura i lančana reakcija

NASA-ini stručnjaci prognoziraju da će Sunce ove godine dostići svoju najnižu aktivnost u posljednjih 200 godina. To bi moglo uzrokovati pad prosječnih temperatura za Celzijev stupanj, predviđa Zharkova.

Nekome se to možda ne čini puno, no takva bi promjena značajno utjecala na globalnu prosječnu temperaturu i izazvala lančanu reakciju događanja.

'Sunce se približava hibernacijskom razdoblju', kaže profesorica koja je o solarnim minimumima objavila više znanstvenih radova.

Veliki solarni minimum javlja se jednom u otprilike 400 godina, a učinci su uglavnom bezopasni. Međutim, Zharkova upozorava da će se ledene zime i vlažna ljeta nastaviti sve dok se ponovo ne pojača solarna aktivnost.

'Smanjenje temperature rezultirat će hladnoćom, vlažnim i prohladnim ljetima te hladnim i vlažnim zimama', rekla je profesorica za The Sun.

Veliki solarni minimum

'Možemo očekivati i velike mrazove poput onih u Kanadi gdje je temperatura padala na minus 50 Celzijevih stupnjeva. Ali to je tek početak Velikog solarnog minimuma; puno će nam se još toga dogoditi u sljedeće 33 godine', predviđa Zharkova.

U doba takozvanog Maunderovog minimuma između 1645. i 1715. Sunčeva je svjetlost oslabjela, a temperature su pale širom svijeta, piše NASA.

U to doba Temze i amsterdamski kanali bili su zaleđeni, što se u posljednje vrijeme beš i ne događa. NASA-ina očitanja o solarnoj aktivnosti sugeriraju da bi se naš planet mogao naći u opasnostima od smrzavanja do 2025.

Suprotna mišljenja

'Možemo se samo nadati da mini ledeno doba neće biti tako ozbiljno kao što je bilo tijekom Maunderovog minimuma', kaže profesorica Zharkova. 'To bi dramatično utjecalo na urod u središnjem pojasu, a to bi pak moglo dovesti do nedostatka hrane, kako za ljude tako i za životinje.'

Neki znanstvenici misle da veliki solarni minimumi imaju malo utjecaja na našu klimu. Oni smatraju da je malo ledeno doba nastalo zbog više čimbenika, uključujući pljuskove pepela iz niza divovskih vulkanskih erupcija tog doba.

Ne treba zaboraviti ni na posljedice globalnog zagrijavanja; sve kad bi solarni minimuma doista utjecao na Zemlju, to bi samo usporilo dramatično zagrijavanje planeta.