NASA je, piše Engadget, i dalje spremna financirati neobične koncepte kako bi ubrzala istraživanje svemira. Agencija će 175.000 dolara investirati u sveukupno četrnaest projekata koji bi mogli postati korisni za misije unutar i izvan Sunčevog sustava. Najzanimljiviji među njima je TitanAir, hidroplan kojeg je dizajnirao Planet Enterprisesov Quinn Morley te koji bi mogao letjeti kroz metanom i dušikom ispunjenu atmosferu Saturnovog bizarnog mjeseca Titana te ploviti njegovim oceanima. 'Leteći brod' također će sakupljati uzorke metana i kompleksnih organskih materijala usisavanjem kroz porozne materijale na jednom dijelu letjelice/plovila.

Projekt kojeg je predstavio UCLA-ov Artur Davoyan u međuvremenu bi mogao ubrzati misije na drugu stranu Sunčevog sustava i čak međuzvjezdani svemir. Njegov dizajn kojeg možete vidjeti na priloženoj slici pogurao bi letjelice stvaranjem 'zrake-peleta' mikroskopskih čestica koje putuju visokom brzinom (preko 119 km/s) pomoću laserskih udara.

Ovaj bi koncept mogao dramatično skratiti vrijeme potrebno za istraživanje dubokog svemira. Dok je Voyageru 1 trebalo 35 godina da dosegne međuzvjezdani svemir (heliopauzu, okvirno 123 astronomskih jedinica od Sunca), svemirska letjelica od jedne tone dosegla bi 100 astronomskih jedinica u samo tri godine te 500 astronomskih jedinica u 15 godina.

Druga nastojanja su također prilično ambiciozna. MIT-jeva Mary Knapp predložila je obzervatorij dubokog svemira koji koristi roj od nekoliko tisuća malih satelita kojim prepoznaje radio prijenose niuske frekvencije koji stižu iz ranog svemira, kao i magnetska polja egzoplaneta poput Zemlje. Congrui Jin sa sveučilišta Nebraska u Lincolnu osmislio je blokove za izgradnju habitata koji bi čuvali prostor na misijama na Marsu, dok Lunar Resourcesov Peter Curreri smišlja cijevi koje bi slale kisik među bazama na Mjesecu.

Svi ovi koncepti vrlo su rane incijative koje možda neće doći do testiranja u pravom svijetu, a kamoli misije. One, s druge strane, ilustriraju način na koji NASA razmišlja. Administracija financira projekte u nadi da će se bar jedan od njih jednog dana isplatiti. Ako se, piše izvor, poluči bar djelomičan uspijeh, NASA bi mogla doseći otkrića koja nisu praktična uz korištenje današnje tehnologije.