U POTRAZI ZA MARSOVCIMA

NASA-in glavni znanstvenik uvjeren je kako nismo spremni za ono što će naći na Marsu

04.10.2019 u 12:31

Bionic
Reading

Europski rover ExoMars i njegov američki kolega Mars 2020 u ožujku iduće godine kreću na put do Marsa. Vozila će analizirati formacije stijena u nadi pronalaska tragova vanzemaljskog života, no Dr. Jim Green, znanstvenik koji radi na oba projekta tvrdi da Zemlja za to otkriće još nije spremna

Premda znanstvena zajednica aktivno traži vanzemajski život te će ga, prema predviđanjima, otkriti tijekom iduće dvije godine, svijet vjerojatno 'nije spreman za rezultate istraživanja'. Tako barem tvrdi jedan od glavnih ljudi iz NASA-e, Dr. Jim Green u razgovoru za Sunday Telegraph.

Europski ExoMars Rover i NASA-in Mars 2020 tražit će vanzemaljski život na Marsu pomoću mjernih instrumenata kojima će analizirati tamošnje kamenje. ExoMars će, primjerice, koristiti bušilicu kojom će prokopati čak dva metra u kamen kako bi sakupio željene uzorke. Green je uvjeren da će znakovi života, ako postoje, biti otkriveni nekoliko mjeseci nakon njihovog dolaska u ožujku 2021.

ZNANOST NAKON CASSINIJA

Ovo su najuzbudljivije svemirske misije današnjice

Pogledaj galeriju

'Rezultati ovog istraživanja potaknut će nove načine razmišljanja', tvrdi Green i upozorava: 'Nisam siguran jesmo li spremni za te rezultate'. Nova pitanja koja bi mogla nastati je mogu li se ljudi seliti među planetima i kakav je zapravo život na drugim svjetovima. Sve ovo ovisi o rezultatima analize uzoraka tla - ako uzorci koji će biti poslani za Zemlju u sebi sadrže jedan od 300 minerala koje jedino može razviti organski život, istraživanje na području nalazišta će se nastaviti. Na trenutno ciljanom području je nekad davno postojao ocean. 'Kada okoliš postane ekstreman, život se povlači u kamenje' komentirao je Green.

Podsjetimo, znanstvenici su ranije ove godine otkrili geološke dokaze sustava vodenih spremnika duboko ispod Marsove površine. Proučavanjem podataka koje je dostavio satelit Mars Express razotkrili su raspon bivših podzemnih jezera pomoću nalaza na dnu dubokih kratera. 'Mars je nekad bio vodeni svjiet, no promjenom klime voda se povukla pod površinu kako bi stvorila podzemne bazene' rekao je autor studije Francesco Salese iz nizozemskog sveučilišta Utrecht.

‘U našoj smo studiji pratili vodu, njezinu količinu i ulogu te smo otkrili geološke dokaze sustava podzemnih voda koja se proteže duboko ispod površine Marsa'. Studija navodi 24 duboka i zatvorena kratera smještena na sjevernoj polutci Crvenog planeta. Svaki od navedenih seže oko 4 kilometra ispod Marsove 'morske razine' koju su znanstvenici izračunali pomoću visine i atmosferskog pritiska. Nalazi na dnu kratera (dubinama od 4 do 4.5 kilometara) daju naznake da je tamo bilo vode, no da se sve s vremenom promijenilo.

Gdje ima vode ima i života

Naime, pronađeni su dokazi kanala, dolina i delti, kao i dokazima sedimentacije. Prema rezultatima istraživanja, ono što je otkriveno u dubini kratera se podudara s teorijom obale velikog oceana na Marsu koji je tamo postojao prije tri do četiri milijarde godina.

'Na kraju priče postoji jedan vrlo bitan zaključak, a to je da gdje god ima vode - ima života' zaključio je Green. Znanstvenici koji dijele njegovo mišljenje nadaju se da će ubrzo nakon pronalaska vode na Marsu tamo pronaći i život.