Kako bi si olakšala istraživanje Marsa pomoću robotskih vozila, NASA je odlučila uposliti svestrani orbiter MAVEN koji oko Crvenog planeta kruži još od 2014.
Letjelica Mars Atmosphere and Volatile EvolutioN (MAVEN) u Marsovoj se orbiti nalazi još od rujna 2014. a njezin zadatak je praćenje promijena u atmosferi Crvenog planeta, no čini se da NASA za nju priprema još jedan vrlo važan zadatak. MAVEN će funkcionirati kao relej za komunikaciju sa vozilima koja će se iduće godine spustiti na površinu Marsa.
'Svemirska letjelica MAVEN nam je dala jako dobar uvid u način na koji je Mars izgubio atmosferu te pružila bitne znanstvene uvide u evoluciju Marsovske klime' rekao je Jim Watzin, voditelj NASA-inog programa za istraživanje Marsa, prenosi CNET.
vezane vijesti
Podsjetimo, MAVEN je već jednom kročio u pomoć roveru Curiosity, prenijevši sakupljene informacije Zemlji, no čini se da njegov opis posla dobija još jednu stavku. Letjelica će, naime, igrati veliku ulogu u nadolazećoj misliji na Mars tijekom koje će se približiti površini kako bi lakše slala podatke prema Zemlji. Nova MAVEN-ova orbita bit će oko 4500 km od površine, povećavši broj orbita sa 5.3 na 6.8 dnevno. Ovo bi mu trebalo omogućiti da se češće 'javlja' roverima koji istražuju površinu.
SNIMKE MARSA
Uživajte u vanzemaljskoj ljepoti tajnovitog Crvenog planeta
Oprezni silazak
Kao i kod svega vezanog uz Mars, proces nije jednostavan. Kako bi ušao u nižu orbitu MAVEN će morati iskoristiti višu atmosferu Marsa kao prirodnu kočnicu koja će ga povući prema površini dovoljno da se nakon nekoliko krugova spusti na 125 kilometara od površine te od tamo prenosi podatke koje šalje novi rover (nakon što ovaj sleti, naravno). Tijekom cijelog procesa, MAVEN bi NASA-i trebao nesmetano nastaviti slati očitanja stanja atmosfere.
Kamo ideš, roveru?
NASA 2020. planira spustiti vozilo u krater Jezero te tamo pokušati pronaći znakove života. Jezero je, podsjetimo, presušena riječna delta, što znači da postoji dosta velika šansa da u tamošnjem tlu postoje ostaci drevnih mikroorganizama. Rover koji će se spustiti na radijacijom okupanu površinu imat će ugrađene 23 kamere i sustav mjernih instrumenata kojima će očitavati atmosferu i tlo u potrazi za vodom. NASA također planira lansirati i specijalni leteći dron kojim će cijeli proces istraživanja snimati iz zraka.
Što rade Europljani?
Europska svemirska agencija također će poslati svoj ExoMars rover koji na Crveni planet treba sletjeti tijekom 2020. Njegovo ime će biti Rosalind Franklin, a mjesto slijetanja bit će Oxia Planum - ravnica bogata glinama od željeza i magnezija.
