socijalno distanciranje

Ne branite mladima da vise na društvenim mrežama. To im pomaže da ostanu zdravi, zanimljiv je zaključak znanstvenog istraživanja

18.06.2020 u 06:38

Bionic
Reading

Upotreba digitalnih tehnologija i društvenih medija može umanjiti neke negativne učinke socijalnog distanciranja i pomoći mladima da održe društvene veze s vršnjacima. Tehnologija je važna, no još je važnije kako je koristite

Upotreba digitalnih tehnologija i društvenih medija može ublažiti neke negativne učinke socijalnog distanciranja, održavanjem društvenih veza između mladih i njihovih vršnjaka, pokazali su rezultati studije objavljene u časopisu The Lancet Child and Adolescent Health.

'Zbog pandemije Covida-19 mnogi mladi ljudi imaju znatno manje mogućnosti za interakciju licem u lice, i to u dobu u kojem je to presudno važno za njihov razvoj', upozorava vodeća autorica studije, profesorica Sarah-Jayne Blakemore s Odjela za psihologiju na Sveučilištu u Cambridgeu. 'Nekoliko mjeseci je puno u životu mlade osobe. Treba misliti na dobrobit mladih ljudi.'

Dr. Livia Tomova s Massachusetts Institute of Technology upozorava kako mjere ne utječu na sve mlade na isti način.

'Adolescenti koji žive u zdravim obiteljima, koji imaju pozitivne odnose s roditeljima, skrbnicima ili braćom i sestrama, mogu biti manje pogođeni od onih koji nemaju pozitivne obiteljske odnose ili žive sami', kaže Tomova koja smatra kako hitno treba proučiti kratkoročne i dugoročne učinke smanjene socijalne interakcije licem u lice i povećane uporabe digitalnih tehnologija na razvoj ljudskog adolescenta i mentalno zdravlje.

A baš upotreba digitalnih tehnologija i društvenih medija može ublažiti neke negativne učinke fizičkog distanciranja, pomažući mladima da održavaju socijalne veze čak i kad ne mogu osobno komunicirati, tvrde autori.

Eto, studija o američkim tinejdžerima utvrdila je da oni na društvenim mrežama provode više od četiri sata dnevno, a zamalo svaki drugi je gotovo stalno priključen na mrežu. Pokazalo se i da su sve temeljne komponente i kvalitete interakcije licem u lice, uključujući međusobnu razmjenu informacija, socijalnu podršku i stjecanje društvenih nagrada, prisutne kad mladi komuniciraju putem interneta.

'Dokazi govore da digitalne tehnologije i način na koji se koriste mogu pomoći adolescentima u izolaciji', kaže dr. Amy Orben, koautorica s Odjela za spoznaju i znanost o mozgu na Sveučilištu u Cambridgeu.

Neka istraživanja pokazala su da aktivna upotreba društvenih medija, poput razmjene poruka ili objavljivanja izravno na profilu druge osobe, povećava dobrobit i pomaže u održavanju osobnih odnosa. S druge strane, upozorava Orben, pasivna upotreba društvenih medija, poput pukog iščitavanja statusa i vijesti, negativno utječe na dobrobit.

Autori zaključuju da bi neki aspekti digitalne komunikacije mogli ublažiti posljedice fizičkog distanciranja i preporučuju dalja istraživanja kako bi se istražila ta mogućnost. Oni također sugeriraju vladama da se svim obiteljima omogući digitalno povezivanje, bez obzira na prihod ili lokaciju.

O ljudima i miševima

Izolaciju teško podnose i glodavci, a kako ne bi i ljudi

Ispitivanja na glodavcima pokazala su kako čak i kratka razdoblja društvene izolacije tijekom adolescencije mogu biti povezana sa znatnim i potencijalno dugoročnim učincima u kemiji i strukturnom razvoju mozgova testiranih miševa i štakora.

Ono malo studija na ljudima pokazuje pak kako je ekstremna socijalna izolacija, poput boravka u zatvoru, okidač za niz problema, od depresije, preko agresivnosti do samoozljeđivanja kod odraslih. Ti se učinci kod mlađih osoba mogu samo dodatno pojačati.

Druga istraživanja sugeriraju da akutna društvena izolacija kod odraslih ljudi rezultira povećanim osjećajem usamljenosti, žudnjom za socijalnim kontaktom i smanjenjem sreće, ali i promjenama u aktivnosti mozga.