Premda još ne znamo točno podrijetlo života na Zemlji, jedna stvar prilično je jasna: on na našem planetu ne bi postojao bez vode - bila ona u obliku kiše, rijeka ili mora. Naš je planet, koliko god serija i filmova pogledali, i dalje jedini znanstveno dokazan planet na kojem postoji život te koji na površini ima veliku količinu tekuće vode (mjeseci koji sadrže tekuću vodu spadaju u drugu kategoriju). Podrijetlo te vode je i dalje velik misterij, no nedavno istraživanje sugerira da je bila ovdje i prije nastanka Zemlje, piše Science Alert.

Prema otkrićima tima koji predvodi geokemičar Jérôme Aléon iz Francuskog državnog muzeja prirodne povijesti, izotopi vode u meteoritu čije podrijetlo seže do rođenja našeg sustava isti su kao i oni koje danas imamo na Zemlji.

'Inicijalni izotopski sastav vode u Sunčevu sustavu vrlo je važan za razumijevanje njezinog podrijetla na planetarnim tijelima - no on je unatoč brojnim studijama i dalje nepoznat', piše u znanstvenom radu.

'Koristimo izotopsku kompoziciju vodika u sastavu primitivnih meteorita, najstarijeg kamenja u Sunčevu sustavu, kako bismo uspostavili izotopski sastav vodika u vodi na samom početku tog sustava', objašnjava se. Neke vrste meteorita tako mogu poslužiti kao vremenske kapsule iz početka Sunčeva sustava. Zvijezda, na koncu, nastaje iz oblaka plina i prašine koji se uruši sam u sebe zbog gravitacije.

Tvar u oblaku u međuvremenu se izravna u disk koji hrani zvijezdu dok raste. Nakon što završi s rastom ostatak tog oblaka formira sve ostalo u sustavu - od planeta do kometa.

Velik broj takvih objekata puno je stariji od Zemlje - radiometrijsko mjerenje sugerira da je Zemlja nastala prije 4,54 milijarde godina. Na sreću, neke od tih stijena nalaze se na našem pragu. Akreacijski proces obično zagrijava i pritišće primordijalne materijale u oblike koji brišu tragove njihovog podrijetla. Upravo zato je analiza vodenog sastava vrlo izazovan posao.

Ponekad se, doduše, naiđe na uzorke stijena koje završe na površini Zemlje te oni pokazuju znakove intenzivne termičke obrade i pružaju znanstvenicima priliku za nova otkrića.

Meteorit Efremovka pronađen u Kazahstanu 1962. sadrži elemente koji sežu 4,57 milijardi godina u prošlost. Aléon je sa svojim timom izučavao njegov sastav. Uspoređivanjem materijala u meteoritu s onima sakupljenima na Zemlji, znanstvenici su identificirali 'potpis' vode.

Izotopi su varijante elemenata s različitim brojevima neutrona: deuterij, također poznat kao teški vodik, ima jedan proton i jedan neutron. Protij, ili lagani vodik, ima jedan proton i nula neutrona. Kako je vodik jedan od sastavnih elemenata vode, omjer ova dva izotopa u stijenama može nam reći nešto o vodi kojoj je stijena bila izložena. Primjerice, protij je dominantan izotop vodika na Zemlji. Na Marsu je to deuterij, što znači da nešto odstranjuje lakši protij.

Minerali i omjeri u Efremovki otkrivaju da su u prvih 200.000 godina Sunčeva sustava, prije nastanka planeta, postojala dva ogromna izvora plina. Jedan od tih rezervoara sadržao je Sunčeve plinove zbog kojih se zgusnuo naš sustav.

Onaj drugi izvor bio je bogat vodom. Ta je voda vrlo vjerojatno došla s velikom količinom međuzvjezdanog materijala koji je propao prema unutarnjem dijelu sustava u eri urušavanja protozvjezdane omotnice. Na oduševljenje znanstvenika, ona je po izotopskom sastavu vrlo slična onoj na Zemlji, što znači da je voda postojala u našem sustavu prije nastanka Zemlje.