Središte Mliječnog puta nakrcano je milijunima zvijezda, obasjanih ultraljubičastim i rendgenskim zračenjem, koje se vrte oko crne rupe masivne poput četiri milijuna sunca. Svemirska prašina i plin otežavaju pogled na taj prizor, ali NASA-in teleskop Spitzer kroz tu se maglu infracrvenim senzorima probio 2006. Agencija je tu fotografiju objavila ovu srijedu kako bi istakla koliko ćemo toga ubuduće moći vidjeti zahvaljujući njihovom novom projektu.

Svemirski teleskop James Webb (JWST) u akciju kreće 2021. Koristit će naprednije infracrvene kamere za snimanje galaksije dok je u Zemljinoj orbiti i otkrit će više no što je to mogao Spitzer.

'Svaka fotografija s Webba bit će kvalitetnije od bilo koje do sada', kaže Roeland van der Marel, astronom koji je radio na JWST-ovim alatima za obradu slika. A te bi fotografije mogle pomoći u rješavanju pitanja o nastanku i razvoju galaksije.

Kamera koja vidi kroz oblak međuzvjezdane prašine

Spitzerova fotografija zapravo je mozaik manjih snimaka koji prikazuju galaktički centar u infracrvenom svjetlu, valne duljine deset puta duže od onoga što ljudsko oko može vidjeti. Infracrveni vid omogućio je Spitzerovim kamerama da vide kroz oblake međuzvjezdane prašine koji blokiraju vidljivu svjetlost između Zemlje i središta galaksije udaljene 26.000 svjetlosnih godina.

Hladnije stare zvijezde pojavljuju u plavoj boji na rubovima, dok masivne mlade zvijezde sjaje toplim crvenim nijansama. Zvijezde na suprotnim stranama slike udaljene su 900 svjetlosnih godina. Vodoravna pruga svjetlijih zvijezda preko središta slike zapravo je ravnina Mliječnog puta. Središte galaksije je svijetlo bijela točka na sredini fotografije; tu se okupljaju tople masivne zvijezde.

Negdje u tom centru leži i supermasivna crna rupa. Sitne zvijezde formiraju se tek nekoliko svjetlosnih godina izvan njenog dohvata, mada su znanstvenici nekad vjerovali kako je to okuženje suviše surovo da bi se u njemu plinoviti oblaci mogli zgrušnjavati u zvijezde. Teleskop JWST trebao bi pomoći da shvatimo kako nastaju zvijezde.

Novi teleskop proučavat će svaku fazu povijesti svemira ne bi li otkrili kako nastaju planete i postoji li negdje život u svemiru. Sklopivo zrcalo od berilija, široko 21 metar, pomoći će teleskopu da detaljno promatra daleke galaksije i snima izuzetno slabe signale unutar naše galaksije.

Rupa koju dosad nitko nije vidio

Zahvaljujući novoj infracrvenoj tehnologiji JWST bi mogao pružiti neviđeni pogled na supermasivnu crnu rupu u središtu Mliječne staze, zvane Strijelac A* ili Sgr A *. Naime, snažna gravitacija ne dopušta čak ni svjetlosti da pobjegne iz crne rupe no znanstvenici su uspjeli snimiti svjetleći rub. Na taj je način i Event Horizon Telescope (EHT) u travnju snimio prvu fotografiju crne rupe. Istraživači se nadaju da će pomoću JWST-a uslikati i crnu rupu u središtu naše galaksije; rupu koju dosad nitko nije vidio.

Takve bi fotografije mogle pomoći u traženju odgovora na pitanje kako su nastali galaksija i njena crna rupa, uključujući i klasičnu dilemu je li prije bila kokoš ili jaje. Znanstvenici vjeruju da svaka galaksija ima crnu rupu u svom središtu, a istraživanja su pokazala da je masa svake crne rupe povezana s ukupnom masom okolnih zvijezda. Ali nitko ne zna zašto. JWST bi trebao dati odgovore na neka od tih pitanja.

Istovremeno, i međunarodni tim znanstvenika koji je snimio prvu sliku crne rupe također planira usmjeriti teleskopima u središte naše galaksije, ovaj put kako bi snimili video. Astronom Shep Doeleman očekuje da će prvi zrnati videozapisi biti dostupni javnosti u sljedećih pet godina.