Petero europskih istraživača izabrano je u NASA-in znanstveni tim velike operacije Mars 2020 koja će na površini Crvenog planeta probrati uzorke tla i potom ih proučavati na Zemlji
Dugo očekivana misija Mars 2020 upravo se otisnula na svoje sedmomjesečno putovanje prema Crvenom planetu. Kad stigne na odredište, rover Perseverance započet će svoju potragu za dokazima da je nekoć tamo bilo života.
vezane vijesti
U grupi se nalazi petero istraživača iz Belgije, Francuske, Švedske i Velike Britanije. Riječ je o stručnjacima za prikupljanje, analizu i iščitavanje povijesti stijena. Verzirani na Zemlji, sad će se suočiti s uzorcima prikupljenim na drugom planetu.
Jednom kada rover Perseverance uzme uzorke stijena i tla s Marsa spremit će ih u posebne kanistre i ostaviti na površini da ih pokupi buduća misija. Misija Mars 2020 tek je prvi korak; NASA i ESA planiraju uzorke s Marsa donijeti na Zemlju do 2031. Da im to uspjelo, trebat će odraditi tri pomno odmjerene misije.
Europski znanstvenici vjeruju da je put prema Marsu i povratak na Zemlju nalik trčanju na duge staze i da je taj put najbolje odraditi zajedno.
'Pronaći tragove života bilo bi nevjerojatno otkriće i moglo biti promijeniti naše shvaćanje pojave organizama', kaže Frederic Moynier, kozmokemičar koji već godinama pomno proučava kopnene i izvanzemaljske uzorke, uključujući marsovske meteorite. Služi se mjerenjima visoke preciznosti kako bi saznao više o podrijetlu i evoluciji planeta.
'Želio bih vidjeti plašt, sitnozrnate sedimente i magnetske stijene iz plašta - tlo ispod kore planeta', kaže on. Međutim takve se vrste uzoraka obično ne nalaze blizu. No, kaže Moynier, ova je ekspedicija vrijedna truda.
'To će dovesti do znanstvenih otkrića mnogo godina nakon što se uzorci dopreme s Marsa', kaže Moynier.
'Crveni planet savršen je laboratorij za provjeru toga kako se okoliš s vremenom dramatično promijenio', kaže Vinciane Debaille, geokemičarka s belgijskog sveučilišta Université Libre de Bruxelles.
Dosad je istražila više od 250 marsovskih meteorita koji su pali u pustinje; datirala ih je koristeći prirodnu radioaktivnost ne bi li shvatila kako se planeti formiraju i razvijaju. U misiji Mars 2020 njezin je zadatak odabrati najprikladnije uzorke s površine planeta.
Keyron Hickman-Lewis je paleontolog koji proučava fosile mikroba stare milijunima godina. On će pomoći u odabiru marsovskih uzoraka i pripremiti ih za proučavanje u zemaljskim laboratorijima. Mars je bio u središtu njegova doktorskog istraživanja, a posljednje tri godine usko je surađivao s ESA-inim rover timom ExoMars.
Čuda svemira fasciniraju ga otkako zna za sebe. Mars je za njega 'jedino ljudima dostupno planetarno tijelo na kojem možemo očekivati da ćemo naći relativno netaknut geološki zapis iz rane povijesti Sunčeva sustava, zajedno s mogućnošću naseljavanja'.
Sandra Siljeström radi u švedskom istraživačkom institutu RISE i ima više od desetljeća iskustva u organskoj geokemiji. Ona zna koliko je važno odabrati prave uzorke.
'Nadam se da ću pronaći stijenu s organskom materijom', objašnjava Sandra, nimalo ne sumnjajući u to da ih na Masu čekaju iznenađenja. Ona će pokušati identificirati organski materijal u prikupljenim uzorcima i utvrditi jesu li autohtoni i imaju li kakve veze sa životom na Marsu.
Marsovski meteoriti koje posjeduje u laboratoriju 'zamorci' su njezina istraživanja. Koristeći brojne tehnike i uređaje, ona dobiva kemijsku sliku uzoraka iz kojih pokušava shvatiti njihovu povijest.
'Nadam se da ću uspjeti uspostaviti vezu između svih uzbudljivih misija koje idu na Mars', kaže Siljeström.
Geološki detektiv Mark Sephton izgradio je karijeru tražeći molekularne tragove prošlog života. Organska geokemija, ili forenzička znanost organskih molekula u stijenama, strast je koja je ovog profesora s londonskog Imperial Collegea odvela sve do Marsa.
'Kad stignemo na Crveni planet, moramo biti u stanju prepoznati život kad ga vidimo. Ne želimo nikakve lažno pozitivne rezultate', kaže Sephton. 'Najvažnije je pametno protumačiti pravi uzorak i shvatiti što vam tragovi govore o njegovom podrijetlu.'
Bilo da se radi o južnoj obali Engleske ili uz marsovsko jezero, Mark svaku scenu gleda istim znanstvenim očima.
'Kad proučavam uzorak, trudim se ništa ne pretpostavljati. Način na koji je Sherlock Holmes vodio svoje istrage jedini je pravi put', zaključuje Sephton.
