PRVA TAKVA 'ŠETNJA'

Ovo je priča iza 'najstrašnije fotografije' ikada snimljene u svemiru

03.12.2023 u 20:14

Bionic
Reading

Astronaut Bruce McCandless II, koji je postao središnji lik 'najstrašnije fotografije' ikad snimljene u svemiru, opisao je svoj osjećaj slobode u trenutku koji bi mnoge ljude možda preplavio panikom. Njegova prva nevezana svemirska šetnja tijekom misije STS-41-B, dan 7. veljače 1984. označila je povijesni trenutak u istraživanju svemira

Fotografija koja prikazuje McCandlessa kako lebdi 274 kilometara iznad Zemlje, nevezan ni za što, postala je simbol hrabrosti i inovacija u svemirskim istraživanjima.

U tom povijesnom trenutku, udaljio se 98 metara od svemirskog broda Challenger, koristeći manevarsku jedinicu s ljudskom posadom (MMU), poseban uređaj koji omogućuje slobodno kretanje u svemiru. Fotografija je zabilježena iz svemirskog šatla Challenger, a brzina kretanja astronauta i broda bila je oko 28.900 kilometara na sat.

Fotografija snimljena je iz svemirskog šatla Challenger. Ono što bi bio užasan trenutak za svakoga tko želi čvrsto držati noge na zemlji, McCandless je objasnio da se nije tako osjećao. On, njegov kolega astronaut Bob Stewart i svemirska letjelica Challenger kretali su se u otvorenom svemiru brzinom od oko 28.900 kilometara na sat.

McCandless je opisao da se osjećao oslobođeno, unatoč atmosferi straha prisutnoj u NASA-i tijekom tog događaja. Šalio se kako je to bio 'mali korak za Neila Armstronga, ali vraški veliki skok za njega', aludirajući na čuvene Neilove riječi. Tijekom šetnje, McCandless je primijetio relativno mirno okruženje, iako je stalno dobivao pitanja putem radija.

'Moja šetnja je trajala šest sati i 45 minuta, a ja sam cijelo vrijeme ostao uz šatl', objasnio je. 'Putovao sam velikom, ali nisam toga bio svjestan, jer je šatl išao istom brzinom. Tek kad sam pogledao Zemlju, mogao sam reći da se krećemo prilično brzo. U jednom sam trenutku primijetio da smo iznad poluotoka Floride: bilo je ohrabrujuće vidjeti nešto poznato', ispričao je McCandless.

Rođen je 8. lipnja 1937. u Bostonu, a preminuo je 21. prosinca 2017. u Kaliforniji, ostavivši iza sebe bogatu karijeru u astronautici i inženjeringu te značajan doprinos istraživanju svemira.

Tportal je i na WhatsAppu

Želite dobivati najvažnije vijesti dana na WhatsApp: Zapratite tportalov kanal ovdje i kliknite 'Prati'.