Robotičke pilule nadziru zdravlje krava! Shapeshifter, NASA-in morfološki robotski sustav, istražit će Saturnov mjesec Titan! Američka sveučilišta stvorila umjetnu žutoperajnu tunu zvanu Tunabot! Predatorska riba mogla bi riješiti problem invazivnih vrsta poput napasne gambuzije! Robotski žohar nosi teške terete i otporan je na gaženje! Magnetna robotička nit mogla bi liječiti lezije u mozgu i uklanjati ugruške! Ovi nasumce povađeni naslovi vijesti objavljenih u posljednjih tjedan dana jasno nam govore o tome da vrijeme pametnih strojeva definitivno stiže.

Rade, šute i ne pitaju za plaću

U tvornicama širom svijeta već sada radi više od tri milijuna industrijskih robota. Najviše ih je zaposleno u Južnoj Koreji, u kojoj na 10.000 zaposlenih radi 710 instaliranih industrijskih robota. Slijedi Singapur sa 658, dok Njemačka i Japan zapošljavaju po tristotinjak robota na 10.000 radnika. Kina tek hvata zalet: prije deset godina imala ih je samo 25, da bi prije dvije godine i njihov broj narastao na stotinjak robota na 10 tisuća zaposlenih ljudi. U igri je dakako i velik novac: širom svijeta lani je isporučeno 422.000 jedinica vrijednih 16,5 milijardi dolara, a očekuje se daljnji rast po stopi od 12 posto godišnje.

Roboti su stvoreni da pomognu čovjeku - da na sebe preuzmu poslove koji su predosadni, preteški ili preopasni da bi ih obavljali ljudi. Za takve je pomoćnike skovan i odgovarajući termin: koboti ili kolaborativni roboti. Njihova je prednost to što mogu raditi sedam dana u tjednu, 365 dana u godini, uz minimalno održavanje. I ne pitaju za plaću.

Osmišljeni da pomognu ljudima, oni preuzimaju sve više poslova, zbog čega ljudi postaju nepotreban višak na burzi rada, socijalni problem na plećima društvene zajednice. Ljudi to osjećaju pa se sve češće bune. Prije nekoliko dana tako je u rumunjskoj tvornici automobila, u kojoj se proizvode Dacijini modeli Logan, Sandero i Duster, došlo do spontanog štrajka radnika koji strahuju od otkaza zbog robotizacije proizvodnje.

Roboti odlučuju tko će raditi

Ne samo da roboti ljudima oduzimaju poslove, oni sve češće odlučuju tko će uopće moći raditi, a tko će se preseliti na brigu državnih socijalnih službi. Najveća švedska agencija za zapošljavanje TNG već koristi umjetno inteligentnu glavu robota zvanu Tengai za razgovore s kandidatima. Na taj su se korak odlučili jer čak 73 posto tražitelja posla u Švedskoj vjeruje da su bili diskriminirani tijekom procesa prijave za posao. Tengai bi to trebao spriječiti i svim kandidatima pružiti istu priliku.

'U početku sam bila prilično skeptična', rekla je novinarima Petra Elisson, jedna od ispitanih kandidatkinja. 'U početku sam pred sobom vidjela samo robota, no kako je razgovor odmicao, potpuno sam zaboravila da ne razgovaram s čovjekom.'

Tengai je robot u obliku glave. Postavljen na stol, on kandidata gleda u oči i postavlja mu niz pitanja, oponašajući pritom ljudske izraze. Za razliku od djelatnika iz ljudskih resursa od krvi i mesa, on nije podložan nesvjesnoj pristranosti na temelju spola ili etničke pripadnosti. On svako pitanje postavlja istim redoslijedom i na isti način. O konačnoj sudbini kandidata na kraju ipak odlučuju ljudi, no Tengaijevi tvorci iz Furhat Roboticsa nadaju se da će ubrzo usavršiti model koji će cijeli posao sam dovesti do kraja.

A Tengai nije jedini. Izvještaj Deloittea za 2017. pokazao je da u procesu zapošljavanja 33 posto anketiranih već koristi neki oblik umjetne inteligencije. U međuvremenu je taj postotak dodatno narastao. Pa ako će vaš sljedeći razgovor voditi robot, nemojte se dati zbuniti i pokušajte ne izgubiti živce. Ovi roboti obraćaju pažnju na svaki vaš potez i procjenjuju svaku vašu emociju.

Rasizam i seksizam: Zašto su roboti uglavnom bijeli?

Kako sada stvari stoje, neke se stvari neće promijeniti čak ni kad roboti preuzmu svu vlast. Naime, i među njima će i dalje vladati - rasizam! A da on postoji i među robotima, pokazala je znanstvena studija 'Roboti i rasizam' novozelandskog Laboratorija za tehnologiju ljudskih sučelja.

Namjerno, podsvjesno ili slučajno, ali većina robota, postojećih i onih fiktivnih, bijele je boje. Replikanti iz 'Blade Runnera' bili su bijelci, baš kao i Cyberyneovi Terminatori, T-800 i T-850 Model 101. Bijele su boje i roboti iz filma 'Ja, robot', snježnobijeli je i Baymax iz Disneyjeva 'Big Hero 6', a takav je uostalom i najslavniji robot - R2D2.

No pustimo fikciju i vratimo se u stvarnost: bijela rasa dominira i među robotima od čipova i plastike: Hondin Asimo, UBTechov Walker, SoftBankov Nao, Boston Dynamicsov Atlas i NASA-in robot Valkyrie, svi su oni bijeli. Takav je čak i korejski robot Drinky, osmišljen da pravi društvo usamljenicima za šankom.

Zna se da umjetna inteligencija teže raspoznaje crte lica tamnoputih osoba, a kako su ih stvorili ljudi, ne čudi to da roboti podliježu i spolnim stereotipima. Nekoliko je studija zaključilo da autoritativni roboti progovaraju muškim (Hal), a suosjećajni roboti ženskim glasom (Siri).

Neki vjeruju da znanstvenici pretjeruju i da će jednom, kad roboti osvoje svu vlast, oni i dalje sami sebe replicirati u bijeloj boji. Ne zbog usađenog rasizma, nego zbog toga što je bijela najštedljivija boja. A svi znamo koliko su roboti šparni.