Zakon o digitalnim uslugama (DSA), koji je nedavno stupio na snagu, dio je niza zakona i propisa Europske unije kojim se želi regulirati poslovanje tehnoloških divova, ponajprije američkih. Osmišljen je da bi povećao razinu sigurnosti korisnika online i suzbio širenje štetnih sadržaja, bilo nezakonitih, bilo onih koji narušavaju pravila korištenja pojedine platforme.

Također nastoji zaštititi temeljna ljudska prava, poput prava na privatnost i slobodu govora, a brani i ciljano oglašavanje kad je riječ o osjetljivim kategorijama ljudi, poput djece.

Platformama koje se ogriješe o njegove odredbe prijete kazne koje mogu dosegnuti do šest posto njihovog godišnjeg prihoda, što u ovom slučaju znači milijarde eura. Također, može im biti zabranjen rad na području Unije.

Među njima je osam društvenih mreža - Facebook, TikTok, X (Twitter), YouTube, Instagram, LinkedIn, Pinterest i Snapchat - te pet online trgovina: Amazon, Booking, Alibaba, AliExpress i Zalando.

Također su tu trgovine aplikacijama App Store i Google Play, Googleova tražilica i Microsoftov Bing, kao i Google Maps te Wikipedia. Popis nije konačan. Na njemu bi se s vremenom mogli naći i, primjerice, eBay, Airbnb, Netflix, Pornhub...

Stres-test za pet platformi

'Akt o digitalnim uslugama sada je pravno provediv. Platforme i tražilice na koje se odnose njegove odredbe moraju prilagoditi svoje sustave, resurse i postupke za usklađenost te uspostaviti neovisan sustav usklađenosti.

Također moraju dovršiti prvu godišnju procjenu rizika, kao što su načini na koje bi se nezakoniti sadržaj mogao širiti kroz njihove usluge te kako bi njihove usluge mogle predstavljati rizik za temeljna prava, građanski diskurs i javno zdravlje', rekla je tportalu Andrea Čović Vidović, vršiteljica dužnosti voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

U sklopu priprema za stupanje na snagu provedeni su stres-testovi na pet od ukupno 19 platformi, na koje se odnose njegove odredbe.

Riječ je o Facebooku, Instagramu, Twitteru, TikToku i Snapchatu.

Uvrštene platforme već su počele nuditi Europljanima nove načine upozoravanja na ilegalne sadržaje i sumnjive proizvode online, a koje će te tvrtke morati brzo uklanjati sa svojih stranica.

Europska komisija je prije roka za usklađivanje bila u redovitom kontaktu sa spomenutim platformama i ponudila je provođenje testiranja otpornosti na stres s onim platformama koje to žele.

'Kao i u bankarskom sektoru, testiranje otpornosti na stres sastoji se od simulacije načina na koji jako velike online platforme upravljaju svojim sustavima u uobičajenom scenariju i u iznimnim okolnostima kako bi se osiguralo da mogu otkriti, ukloniti i ublažiti sistemske rizike poput dezinformacija i zaštititi maloljetnike na internetu. Testiranje otpornosti na stres posebno se bavi algoritamskim sustavima i podrazumijeva objavljivanje parametara sustava za preporučivanje', pojasnila je Čović Vidović.

Nitko nije bio spreman

U slučaju X-a (nekadašnjeg Twittera), provjerama obavljenima 21. i 22. lipnja obuhvaćena su područja kao što su sustavi za preporučivanje i kontrolu za borbu protiv nezakonitog sadržaja na internetu – primjerice materijala o seksualnom iskorištavanju djece na internetu i druga kaznena djela - kao i Twitterov pristup dezinformacijama.

Kad je riječ o TikToku, testom provedenim 17. srpnja bila su obuhvaćena područja kao što su zaštita djece, sustavi za preporučivanje, moderiranje sadržaja i borba protiv nezakonitog sadržaja na internetu, pristup podacima i transparentnost.

TikTok ima bazu korisnika koja obuhvaća više od četvrtine stanovništva EU-a (125 milijuna), a većina njih su tinejdžeri. Ako njegovi sustavi podbace, razmjeri posljedica za živote ljudi i općenito demokraciju mogu biti dramatični.

U toj aplikaciji, prema navodima Komisije, uvode organizacijska poboljšanja kao što su promjene sustava za preporučivanje i veća transparentnost. Temeljem rezultata testiranja otpornosti na stres utvrđeno je da je potrebno uložiti dodatne napore da bi Tik Tok bio spreman za usklađivanje s Aktom o digitalnim uslugama.

Testiranje sustava Meta Platforms došlo je na red 18. srpnja. Obuhvatilo je Facebook i Instagram, odnosno procese moderiranja sadržaja, upravljanje krizama, transparentnost sustava za preporučivanje i pristup podacima za istraživače na tim platformama.

Posebna pozornost posvećena je rizicima utjecaja na izbore. Temeljem rezultata testiranja otpornosti na stres, Facebook i Instagram spremni su ispuniti obaveze i očekivanja iz Akta o digitalnim uslugama, ali moraju osigurati da to dovede do stvarnih promjena za njihove korisnike i društvo.

Konačno, 27. srpnja testiran je i Snapchat. Promatrane su njegove obavijesti, transparentnost oglasa i repozitorija te zaštita korisnika. Testiranje je pokazalo da Snapchat treba uložiti dodatne napore do punog usklađenja.

Do veljače Hrvatska mora imati provedbeno tijelo

Europska komisija, kao glavno provedbeno tijelo za Akt o digitalnim uslugama, dobila je nadzorne ovlasti nad vrlo velikim platformama i tražilicama. Komisija će pritom surađivati s mrežom europskih koordinatora za digitalne usluge i nadležnih tijela na razini država članica.

Nacionalna tijela bit će važna prilikom prikupljanja dokaza i nadzora praksi pojedinih platformi na nacionalnoj razini. Mogu računati i na potporu u vidu znanstvenog i tehničkog ekspertnog znanja Europskog centra za algoritamsku transparentnost (ECAT).

Države članice Unije morat će do 17. veljače 2024. godine imenovati nadležna tijela - koordinatore za digitalne usluge - koja će preuzeti nadzor usklađenosti usluga poslovnog sektora na njihovu državnom području s novim pravilima te sudjelovati u mehanizmu Unije za suradnju u okviru Akta o digitalnim uslugama.

Koordinator digitalnih usluga bit će neovisno tijelo koje će morati ispuniti stroge zahtjeve u pogledu transparentnog obavljanja svojih zadaća. To bi tijelo trebalo postati važno regulatorno središte te osiguravati dosljednost i digitalne kompetencije.

Bit će odgovoran za provedbu Akta za pružatelje posredničkih usluga s poslovnim sektorom na njihovu državnom području.

Dosad nezabilježen standard

'Akt o digitalnim uslugama temelj je digitalne strategije Unije', istaknula je Čović Vidović. 'Njime je utvrđen dosad nezabilježen novi standard za odgovornost internetskih platformi kad je riječ o nezakonitom sadržaju, dezinformacijama i drugim društvenim rizicima', dodala je.

Strategijom se određuje regulatorni okvir – za koji su u Komisiji uvjereni da je vodeći na globalnoj razini – te on pokriva odgovornosti internetskih platformi kao što su usluge društvenih medija i internetska tržišta ili tražilice.

'Zahvaljujući novim pravilima korisnici u Europi bit će sigurniji na internetu, imat će veći izbor i njihova će prava biti bolje zaštićena', naglasila je Čović Vidović. Platforme će, dodala je, podlijegati demokratski potvrđenim pravilima kojima se utvrđuje sveobuhvatan okvir odgovornosti i transparentnosti.

Jedinstvenim skupom pravila za cijelu Uniju pomoći će se tvrtkama u djelovanju na predvidljiv način, a ujedno će se olakšati rast startup tvrtki u Europi. Dvije od 19 vrlo velikih internetskih platformi ili internetskih tražilica - Amazon i Zalando - podnijele su Sudu Europske unije žalbu protiv odluke o uvrštavanju na ovaj popis.

'Komisija se ne može očitovati o sudskim postupcima koji su u tijeku, a svoje ćemo stajalište braniti na sudu. Podnošenje žalbe ne odgađa provedbu, pa Amazon i Zalando i dalje moraju poštovati nove obaveze do navedenog roka, uz iznimku određenih posebnih mjera kod Amazona za koje se tražila suspenzija, a o kojima sud još nije donio odluku', upozorila je Čović Vidović.

Upit oko Zakona o digitalnim uslugama poslali smo Googleu i Zalandu, no do zaključenja teksta nismo dobili odgovore.

Sad je više poslovanja pod nadzorom vlasti

'Novi zakon o digitalnim uslugama dopunjuje postojeći Zakon o elektroničkoj trgovini, star dvadesetak godina, kojem je zbog novih okolnosti i tehnološkog napretka nasušno potrebno osvježenje i ažuriranje', istaknuo je informatički stručnjak Marko Rakar.

Upozorio je da će se Akt, osim ilegalnim sadržajima, transparentnošću oglašavanja i dezinformacijama - što je sve dobrodošlo – baviti mnogobrojnim aktivnostima koje do sada nisu bile predmetom Zakona o elektroničkoj trgovini.

Između ostalog, to se odnosi na moderiranje sadržaja na društvenim mrežama, odgovornost platformi za sadržaj, ali i transparentnost društvenih mreža, a one će morati objasniti kako funkcioniraju njihovi algoritmi.

Poput drugih sličnih zakona i direktiva iz proteklih godina – Rakar je kao primjer izdvojio Opću uredbu o zaštiti osobnih podataka, famozni GDPR - bit će, kaže, zanimljivo vidjeti kako će se primjenjivati u praksi i koliko će vremena trebati da bi zaživjeli svi njegovi mehanizmi. Posljedice i poteškoće u primjeni teško je predvidjeti.

Potencijalni problemi u provedbi

Prema Rakarovu mišljenju, potencijalni problem je to što su u isti koš strpane platforme poput Facebooka i TikToka s trgovačkim platformama poput Alibabe ili Amazona.

Problematična će biti i granica od 45 milijuna mjesečno aktivnih korisnika, jer će se jedne platforme ugurati u regulatorni okvir, a druge će zaobići novonastala ograničenja.

'Bit će potrebno dosta vremena da zakon doista profunkcionira na operativnoj razini u mjeri da korisnici počnu uviđati njegove prednosti i svrhu. Treba pretpostaviti da će neke platforme ograničiti pristup svojim sadržajima korisnicima u Uniji (slično kao što se to radi kod GDPR-a).

Poseban problem bit će to što dodatna regulacija, a koja ne postoji na drugim teritorijima, može ograničiti razvoj ili pristup novim sadržajima ili tehnologijama. Primjerice, OpenAI i njihov ChatGPT u više navrata navedeni su kao kršitelji različitih prava, Facebookov Threads uopće nije dostupan na teritoriju Europe, a i Googleov Bard je neko vrijeme kasnio u dostupnosti europskim korisnicima', zaključio je Rakar.