Uspješan rad željezničke linije s vlakovima na vodik mogao bi označiti početak kraja za korištenje dizelskog goriva i osvit nove ere kojom će dominirati alternative prijateljskije usmjerene prema okolišu
U Njemačkoj je predstavljen Coradia iLint, prvi vlak na svijetu koji kao gorivo koristi vodik. Izradila ga je francuska tvrtka Alstom (poznata po superbrzim vlakovima TGV, između ostalog), u suradnji s njemačkim stručnjacima. Napravili su dvije plave lokomotive koje će odmah biti puštene u pogon na sto kilometara dugoj liniji.
Tehnološki napredni vlakovi koji uopće ne ispuštaju plinove štetne po okoliš povezivat će gradove i naselja Cuxhaven, Bremerhaven, Bremervoerde i Buxtehude na sjeveru Njemačke. Uspješan rad te željezničke linije mogao bi označiti početak kraja za korištenje dizelskog goriva i osvit nove ere kojom će dominirati alternative prijateljskije usmjerene prema okolišu.
Vlak je, kažu u Alstomu, spreman za serijsku proizvodnju. Planiraju isporučiti još 14 vlakova njemačkoj saveznoj državi Donjoj Saskoj do 2021. godine. Zanimanje su pokazale i druge njemačke savezne države.
Coradia iLints čudo je inženjerstva na području vozila koje koriste vodik kao pogonsko gorivu. S punim spremnikom može prijeći tisuću kilometara, otprilike koliko i dizelske lokomotive, maksimalnom brzinom do 140 kilometara na sat. Pritom su i tiše, ali i inicijalno skuplje. U Alstomu tvrde kako su na dulji rok jeftinije za korištenje i održavanje.
Koriste gorive ćelije koje pretvaraju vodik i kisik u električnu energiju te ujedno višak energije pohranjuju u ion-litijske baterije. U okoliš ispuštaju samo paru i vodu.
Njemačka nije jedina država koja se zanima za vlakove na vodik - zanimanje su pokazale Velika Britanija, Nizozemska, Danska, Norveška, Italija i Kanada, dok je francuska vlada najavila kako želi upogoniti svoj prvi vlak na vodik do 2022. godine.
Ministri energetike Europske unije nedavno su se dogovorili kako će udružiti snage u istraživanju korištenja vodika kao pogonskog goriva ne bi li smanjili emisije ugljika u atmosferu za 40 posto do 2030. godine. Neobvezujući sporazum podržalo je 25 država EU.